„Zadnjih desetak godina znanstvenici se spore oko dvaju faktora nestajanja pčela – raznih elektromagnetskih valova uslijed širenja bežične telekomunikacije te zbog klimatskih promjena“, navodi Vedran Lesjak, urednik magazina Hrvatske pčele.

„Možemo reći da je pčela sve manje, no to se ne odnosi na čitavu zemaljsku kuglu. Izrazito industrijske zemlje imaju veći problem s nestajanjem pčela nego one manje razvijene. Primjerice, kod nas trenutno imamo više od 600 tisuća pčelinjih zajednica, što je mnogo više nego prije desetak godina (npr. 2008. godine bilo ih je oko 350 tisuća).“

Lesjak objašnjava da se broj pčelinjih zajednica povećava ili smanjuje ovisno o životnom standardu ljudi jer prevladava mišljenje kako je u pčelarstvu laka zarada pa u krizi mnogi traže spas baveći se pčelarstvom. Pozitivno za pčele je, ističe Lesjak, i sve rašireniji trend zdravog življenja koji odbacuje GMO kulture i toksična poljoprivredna zaštitna sredstva.

Prema tome, odabirom ekološkog voća i povrća, ali i kupnjom meda direktno od pčelara možemo poduprijeti pčelinje zajednice. Svoj doprinos možemo dati i sadnjom različitog medonosnog bilja. „To je ono bilje koje cvate i u sušnijim mjesecima, primjerice, metvica, majčina dušica, origano, lavanda, vrijesak i suncokret, ali i razne sorte ukrasnih djetelina, bršljana i penjačica, a od stablašica to su evodija, japanska sofora i kelreuterija“, nabraja Vedran Lesjak inspirirajući nas na altruističnu sadnju.