Jednog je dana imućan otac odveo svog sina na put s ciljem da mu pokaže kako siromašni ljudi žive.
Nekoliko dana i noći proveli su na farmi jedne jako siromašne obitelji.
Na povratku s puta, otac je upitao sina: “Kako ti je bilo na ovom putovanju?“
“Bilo je odlično!“, odgovorio mu je sin.
“Jesi li vidio kako siromašni ljudi žive?“, upitao ga je otac.
“O, da“, odgovorio je sin.
“Pa, reci mi, što te ovo putovanje naučilo?“, upitao ga je otac.
Sin je odgovorio: “Vidio sam da oni imaju četiri psa, a mi imamo samo jednog. Mi imamo bazen koji seže do polovice vrta, a oni imaju potok koji nema kraja. Mi imamo umjetnu rasvjetu u dvorištu, a oni imaju zvjezdano nebo noću. Naša terasa seže do ulaznih vrata u dvorište, a oni imaju čitav horizont. Mi imamo mali komad zemljišta na kojem živimo, a oni imaju polja koja sežu dalje no što ljudsko oko može vidjeti. Mi kupujemo svoju hranu, a oni svoju uzgajaju. Mi oko zemljišta imamo zidine koje nam služe kao zaštita, a oni imaju prijatelje koji ih štite.“
Otac je ostao bez riječi, a zatim je sin dodao: “Hvala ti, oče, što si mi pokazao koliko smo siromašni.“
Izvor: paulocoelhoblog.com