1. Božićna zvijezda
Simbolizira zvijezdu koja se pojavila nad Betlehemom u trenutku Isusova rođenja. Ta je zvijezda, navodno, bila orijentir prema kojem su Tri kralja s Istoka pronašla tek rođenoga Isusa kako bi mu se poklonili i dali mu darove. Nitko točno ne zna o kakvoj je zvijezdi riječ, nagađanja su mnoga (Halleyev komet, odsjaj eksplozije dublje u svemiru, meteor...), kao ni tko su bila mistična Tri kralja (astrolozi, stvarni kraljevi, mudraci s Istoka u potrazi za novom inkarnacijom boga...), no ova je priča integralni dio božićnog doživljaja, duboko ukorijenjena u svijesti kao priča o novoj nadi, vjerovanju da dolazi bolje sutra, čežnji za svjetlošću svijeta, pa i ne treba ulaziti toliko duboko u njeno odgonetanje – najljepša je ovakva – bajkovita.

2. Zvončići
Zvono je medij između neba i zemlje, predstavlja komunikaciju između Boga i ljudi. Ono zvoni za vjenčanja, sprovode, poziva na misu, na okupljanje… Slično je i u ritualima drugih kultura, gdje je zvuk zvona zamijenjen, primjerice, zvukom gonga, raznih brončanih zdjela… Zvuk zvona otvara poseban kanal, otvara naša srca za meditaciju, molitvu… Zvuk praporaca na kočiji najavljuje dolazak putnika, a djeci najdraži putnik je, dakako, Djed Božićnjak i njegove praporce napeto iščekuju u noći s Badnjaka na Božić.

3. Adventski vjenčić
Vjenčić ispleten od zimzelenih grančica, kružnog oblika koji nema ni kraja ni početka, simbol je vječnoga života, vječne, beskrajne ljubavi. U kršćanske je običaje utkan u 16. stoljeću, u doba Lutherove reforme Crkve.

božić
Maja Danica Pečanić božić



4. Svijeća
Svijeće se odavna koriste u proslavama zimskog solsticija kao podsjetnik da će se svjetlost vratiti i uskoro doći proljeće. U kršćanskim se ritualima svijeća koristi od srednjega vijeka, kad je simbolizirala betlehemsku zvijezdu, a velika svijeća koja se pali tijekom polnoćke simbolizira rođenje Isusa kao svjetlosti svijeta. Na adventskom vjenčiću pale se četiri svijeće, svake nedjelje adventa po jedna. Interpretacije značenja tih svijeća variraju od izvora do izvora. U većini njih najviše se pojavljuju riječi nada, ljubav, radost i mir, a to su vrline Isusa koji je svojim rođenjem upravo to donio na svijet. Neki smatraju da prva upaljena svijeća simbolizira iščekivanje, druga nadu, treća radost i četvrta čistoću duha.

5. Bor
Od svih božićnih ukrasa, bor je središnji, djeci najvažniji, jer ga mogu kititi i rano ujutro na Božić pod njim pronaći poklone. Bor se u drevna vremena koristio u doba zimskog solsticija kao simbol života u tamnom dijelu godine s manje sunčeve svjetlosti. Rimljani su svoje domove ukrašavali granama jele. Rani kršćani nisu bili skloni ovome običaju, no on se ustalio tijekom srednjega vijeka, kako se proširila i legenda da se sve bilje odjednom razlistalo ili pustilo pupove u trenutku kad se rodio Krist. Ukrašavanje bora kao običaj k nama je stiglo iz Njemačke, a dotad su se u našim krajevima domovi ukrašavali granama, ne nužno zimzelenim, jabukama, orasima... Jabuke su poslije zamijenile kuglice na boru.