Srditost pokriva širok spektar osjećaja i djelovanja – od negativnog, ciničnog pogleda na svijet, preko iritiranosti, do bijesa i nasilnog i destruktivnog ponašanja. Uobičajen ispad srdžbe traje nekoliko minuta, no finiji oblici ljutnje, poput nestrpljenja, razdražljivosti i zlovoljnosti mogu trajati satima, čak i danima.

Ljutnja je privremeno ludilo

Bhagavad-gita, indijski ep star oko 2500 godina, kaže da neispunjene žudnje uzrokuju ljutnju te da je ona privremeno ludilo – ljudi čine grešna djela kada su ljuti te poslije zbog toga žale. Žudnje treba naučiti kontrolirati zadovoljstvom, a ljutnju oprostom. To tvrdi i rimski filozof Seneka, koji kaže da će nas, ako je ne pobijedimo, srditost savladavati, te dodaje da je vrijeme najbolji lijek protiv gnjeva.

Suvremeni životni stil i nepravilna prehrana mogu uzrokovati ljutnju. Hrana koja potiče prekomjerno lučenje želučane kiseline (poput bijele riže i pržene hrane) ili toksični plinovi koji se stvaraju ako patimo od zatvora mogu uzrokovati čudno ponašanje uma jer upravo toksini koji kolaju u krvi utječu na rad mozga, a time i na naše razmišljanje i ponašanje.

Učinci nekontrolirane srdžbe traju barem tjedan dana, a prema jogijskoj znanosti, što potvrđuju i novija znanstvena istraživanja, mogu uzrokovati povećanu tjeskobu i depresiju, nesanicu, probavne smetnje (bolove i čir na želucu), probleme s kožom (ekceme i sl.), slabljenje imuniteta, poremećaje kardiovaskularnog sustava (sužavanje i otvrdnuće krvnih žila, povišen krvni tlak, ubrzano kucanje srca), poremećaje metabolizma (dijabetes, povišene trigliceride) i različite bolove (glavobolje, bolove u donjem dijelu leđa).

Izlaz nije u puno rada ili alkohola

Nemojte tražiti izlaz u lošim navikama – radoholičarstvu, perfekcionizmu, odavanju duhanu ili alkoholu – jer one još više ugrožavaju zdravlje. Okrenite se zdravom načinu života. Zdrava prehrana poboljšava raspoloženje. Određene namirnice, npr. banane, sadržavaju aminokiselinu triptofan koja povećava lučenje serotonina koji nam pomaže da odagnamo depresiju, kontroliramo raspoloženje i zadržimo osjećaj sreće. Redovite vježbe opuštanja, tehnike disanja i meditacije mijenjaju uzorak moždanih valova, usporavaju rad srca i puls te bistre um.

Pokušajte shvatiti sebe, svoju ljutnju i što je pokreće. Osvijestite kada reagirate ljutito – kad ste umorni, gladni, usamljeni, razočarani ili rastreseni – te posebno u takvim stanjima kontrolirajte svoje reakcije, npr. dubokim disanjem. Sjetite se Isusova savjeta: „Tko tebe kamenom, ti njega kruhom“, odbacite ego i s njime povezanu ljutnju, uzvratite ljubavlju i suosjećanjem. Tako ćete pozitivno djelovati na razvoj situacije koja je uzrokovala vašu ljutnju te izbjeći ugrožavanje svojega zdravlja i međuljudskih odnosa.