S osmijehom na licu prisjećam se večeri kad sam nakon posla žurila na satove kathaka, indijskog klasičnog plesa. U to vrijeme ne samo da mi se koordinacija rada ruku, nogu i glave poboljšala nego su mi ti satovi služili poput kakve psihoterapije i otkrivanja unutarnjih mogućnosti i snage. Nijedan nepomaknuti mišić na mome licu nije mogao promaknuti iskusnom oku moje stroge učiteljice.

U početku mi se sve činilo izrazito napornim, no čim sam uistinu počela shvaćati važnost i svrhu svakog izraza lica, zaljubila sam se u njih i prihvatila ih kao sredstva samorazvoja, a ne tek uobičajene elemente neke plesne točke.

Kathak (u prijevodu znači pričanje priče), kao i ostali klasični plesovi Indije, stavlja naglasak na mimiku lica – osmijeh, tugu, sve moguće emotivne izraze koji će gledatelje uvući u priču i ljepotom pokreta ih dovesti do katarze. No ne moramo svi vježbati indijske plesove kako bismo radili na sebi i svojim emocijama. Želite li naučiti osvijestiti svoje osjećaje i raspoloženja te njima upravljati, u tome će vam pomoći rasa sadhana – moćna joga devet osjećaja koju svatko može naučiti i lako primijeniti.

Možda vas neće dovesti do prosvjetljenja, ali zasigurno će vas približiti sretnom i ispunjenom životu. Ak o je nadopunite zdravom prehranom, jednostavnim životnim stilom, duhovnim pristupom životu i povezanošću s prirodom, pozitivni rezultati su neizostavni.

Kad odlučite poraditi na svojim osjećajima, prvo se usredotočite na rad samo s jednim. Kad budete zadovoljni rezultatom, usmjerite se na drugi osjećaj. Preporučljivo je da prvo postite od manje poželjnih osjećaja (primjerice nezadovoljstva), čime ćete njima lakše ovladati pa oni više neće ometati poželjne osjećaje. Dakle, cilj je smanjiti djelovanje negativnih osjećaja, a pojačati djelovanje pozitivnih.

Shringara

(ljubav, ljepota, posvećenost)
Označava raspoloženje u kojem se usredotočujemo na stvaranje ugodne atmosfere, na obitelj i prijatelje, umjetnost, kulturu. Govori nam da ljepota postoji kako bismo uživali u njoj, a ne je preispitivali, te da trebamo voljeti s divljenjem i diviti se s ljubavlju. Shringara je važna za sretan život, a podržavaju je prijateljske joj rase (osjećaji) – radost, čuđenje i humor.

U vrijeme kada želite poraditi na ispunjenosti ljubavlju i ljepotom, iz uma pokušajte izbaciti sve toj rasi neprijateljske osjećaje (poput nezadovoljstva, straha, ljutnje i tuge) te biti usredotočeni na univerzalnu ljubav i ljepotu. Nije preporučljivo krenuti sa shringara sadhanom (radom na osjećaju ljubavi) ako se još niste disciplinirali u pitanju neprijateljskih joj osjećaja.

Hasya

(radost; humor, smijeh, sarkazam)
Veoma je zdrav i pomlađujući osjećaj – smanjuje napetost, ljutnju, strah i depresiju te pomaže u probavi (kad se smijemo, među ostalim, aktiviramo trbušne mišiće čiji rad dovodi do unutarnje masaže abdomena). Osim toga, ojačava imunitet i kardiovaskularni sustav. Njezina energija posebice je prisutna kod djece i adolescenata koji se mogu neprekidno smijati bez očita razloga. No kako starimo, prirodni smijeh se lako gubi zbog promjena u tijelu i društvenih normi.

Kako bismo što češće osjećali radost, trebamo naučiti voljeti život i druge ljude, osloboditi se napetosti, održavati zdravo tijelo i odnos prema životu te biti otvoreni prema smijehu. Rad na osjećaju radosti sastoji se od neprekidnog smijanja, odnosno posta na radosti i humoru. Da biste iskusili kako je ta sadhana zapravo teška, pokušajte je prakticirati samo sat vremena na dan – izrazito je naporno uništiti sve ozbiljne misli jer um i intelekt stalno pokušavaju uvjeriti ego da odnekud vreba prijetnja ili nepravda. Ovakav rad na sebi dobra je prilika za suočavanje s najdubljim brigama i žudnjama.

Adbhuta

(čuđenje; znatiželja, iznenađenje, zagonetnost)
Razvija se kad prepoznamo vlastito neznanje i uživamo u čuđenju. Život bez zagonetki užasno je dosadan i tek kad si priznamo da još postoje stvari koje ne razumijemo, život postaje uzbudljiv i predivan, pun čuda koja treba istražiti, pun mogućnosti za osobni razvoj.

Ključ ovladavanja osjećajem čuđenja je u njegovanju otvorenosti uma – tada se čuda mogu iskusiti u svemu. Kad nam se dogodi nešto što odmah ne razumijemo, važno je osjetiti čuđenje i – prije nego što pokleknemo iskušenju da saznamo što se dogodilo – pustiti ga da odradi svoj poželjan učinak na ego.

Kad radimo na osjećaju čuđenja, važno je utišati stalno zapitkujući um te posebice intelekt, koji neprestano prosuđuje i stvari svrstava u dobro poznate kategorije. Jedan od oblika rada na čuđenju je prestanak negiranja svega onoga što ne razumijemo i ponizno prihvaćanje zagonetke postojanja.PageBreak

snijeg
Dalibor Zorić snijeg

Shanta

(mirnoća; mir, opuštanje, odmor)
Veoma je popularan (Svi težimo miru u umu, zar ne?), ali rijedak osjećaj (Koliko nas svakodnevno uspije biti smirena uma?). Smirenost je posebice uznemirena rasama u kojima ego postaje vrlo važan (ljutnjom, strahom, hrabrošću). Zadržavajući određenu razinu smirenosti redovitim opuštanjem i meditacijom, povećavamo sposobnost ovladavanja i drugim osjećajima.

Smirenost možemo razviti putem istinskog zadovoljstva koje dobivamo kad pomažemo drugima (na primjer kad volontiramo u domu za umirovljenike ili nezbrinutu djecu) ili pak putem zadovoljstva koje dobivamo radom na sebi (na primjer kad odlučimo promijeniti život nabolje i u tome uspijemo). Možemo je vježbati na različitim razinama – kao što postom od hrane odmaramo i smirujemo probavni sustav, tako šutnjom razvijamo smirenost u komunikaciji ili pak jogijskim tehnikama disanja umirujemo disanje.

Raudra

(ljutnja; nasilnost, razdraženost, stres)
Lako se stvori ako se naša očekivanja ne ispune – tada se ego može osjećati zanemaren i postaje izrazito dominantan. Ako ljutnja potraje, njezina vatra podiže kiselost tijela i počinje nagrizati sustav iznutra uzrokujući mnoge zdravstvene probleme, poput bolova u zglobovima i mišićima, oslabljenog vida i tegoba kardivaskularnog, probavnog i živčanog sustava. Kad ljutnja nastupi, možemo se s njom suočiti na nekoliko načina. Kao prvo, čim se pojavi, možemo proučiti neispunjeno očekivanje na kojem se ona temelji i prebaciti se na jednu ili više njoj neprijateljskih rasa (radost, ljubav, čuđenje). Ako pak osjećamo da nam je dužnost suočiti se s nepravdom koja je prouzročila našu ljutnju, to možemo učiniti nenasilno.

Trebamo osvijestiti da ljutnja samo povećava razmjer problema (gubitkom unutarnjeg mira i sreće) te da možda nismo u stanju spriječiti svaku nepravdu koja nam je nanesena, no mi smo ti koji možemo odlučiti hoćemo li je pretvoriti u golemi problem. Kad shvatimo da svaka nepravda, putem prirodne pravde i karme (zakona akcije i reakcije), zapravo više škodi onomu tko ju je nanio, spoznat ćemo da nema potrebe za ljutnjom, pa ćemo lako oprostiti.

Pojavu ljutnje u tijelu možemo ublažiti i rashlađivanjem vatre ljutnje: polaganim ispijanjem nekoliko čaša hladne (ali ne ledene) vode; izbjegavanjem slatke, slane, masne, kisele, ljute hrane; žvačući kardamom, uvođenjem jogurta i limuna u prehranu te nošenjem bisera.

U trenucima ljutnje pomaže i duboko disanje (udah – nos, izdah – nos ili udah – nos, izdah – usta). Kad se odlučite na post od ljutnje, obećajte si da se određeno vrijeme nećete ljutiti mišlju, riječju ili djelovanjem. No zapamtite: ljutnja se nikad ne smije potiskivati, treba je odstraniti istinom, oprostom i pročišćenjem.

Veerya

(hrabrost; junaštvo, odlučnost, povjerenje)
Odnosi se na unutarnju snagu. Najveća hrabrost je odbaciti ponos i priznati vlastite pogreške. Kad se hrabrost pretvori u ponos, postaje (samo)uništavajuća. Na svojoj unutarnjoj snazi možemo raditi tako da se prihvatimo izrazito teškog izazova usmjerenog na dobrobit ili duhovni rast drugih. Bilo da se odlučite pomagati starijoj osobi prikovanoj za krevet ili zabavljati djecu s posebnim potrebama, najvažnije je da unatoč svim usponima i padovima vlastite volje izdržite što dulje.

Nakon nekog vremena uočit ćete kako vam je taj rad pomogao osvijestiti najvažnije stvari u životu te kako ste razvili odlučnost da se usmjerite prema njima. Najteže u ovoj vježbi je to što nitko ne bi trebao znati za vaša djela, jer u suprotnom to nije pomaganje drugima i rad na unutarnjoj snazi, nego njegovanje ega.

Karuna

(suosjećanje; sažalijevanje, sućut, tuga)
Uključuje shvaćanje da su patnja i radost drugih također naše – prisutna je kad osjećamo sažaljenje prema drugima, ali se istovremeno ne osjećamo boljima od njih. Rad na suosjećanju prava je karma joga – posvećivanje života potrebama svemira (primjerice siromašnih ljudi) bez stjecanja osobne dobiti ili slave.

Bhayanaka

(strah; jeza, tjeskoba, nervoza, briga)
Često je uzrokovana neznanjem. Kad nam je neko područje nepoznato, a nemamo dovoljno samopouzdanja, um će zamišljati samo zastrašujući razvoj događaja. No ako smo puni samopouzdanja, neznanje može u nama stvoriti uzbuđenje i čuđenje. Također, koliko god žudnji imamo, toliko nas strahova može zaskočiti – to su sve strahovi od budućeg neuspjeha ili gubitka. Podvrste straha su brige (ako ih imamo, znači da živimo u budućnosti i time ne uživamo u sadašnjim trenucima), nervoza i ljubomora (strah od gubitka nečije ljubavi). Strah možemo pobijediti unutarnjom snagom, ljubavlju i istinom.

U radu na strahu trebamo dobro upamtiti da kada nemamo što izgubiti, nemamo se čega ni bojati. Drugim riječima, kako bismo živjeli bez straha, trebamo imati skromne potrebe i prestati se identificirati s materijalnim bogatstvom i uspjehom. Rad na strahu je težak jer je tanka linija između brige i planiranja. No kad naučimo prihvatiti da ni najdetaljnije planiranje ne može predvidjeti sve moguće zapreke, postupno ćemo postati neustrašivi i sposobni prigrliti sve što nam život donese.

Vibhatsa

(gađenje, nezadovoljstvo sobom ili drugima; depresija, samosažalijevanje)
Često se manifestira vulgarnim i neciviliziranim djelovanjima, uporabom ružnih riječi i ružnim ponašanjem, lošim namjerama prema drugima. S vremenom se iz nezadovoljstva može razviti duboka depresija. Vjerovali ili ne, zatvor (probave) je čest uzrok ovog raspoloženja – truljenje nakupljene hrane u crijevima širi toksine po tijelu koji dolaze i do mozga te utječu na um i kvalitetu osjećaja. No jednako tako i sam osjećaj nezadovoljstva može opasno poremetiti probavu, uzrokujući mučninu i povraćanje.

Obraćanjem pozornosti na zdravlje (posebice prehranu) izbjegavamo nakupljanje toksina u tijelu i s time povezana loša raspoloženja. Vibhatsu možemo ukrotiti vježbama disanja, opuštanjem te pomaganjem jetri u pročišćavanju krvi (postom, svježim voćnim sokovima, gorkom hranom). Kad odlučite poraditi na svojem nezadovoljstvu, zabranite si ružne misli, riječi i djela te dopustite umu samo riječi hvale za sebe i druge.