Dharma - koja je naša životna svrha?

Zapis u genima

Što je dharma?

Ali, što stoji iza tih informacija i procesa? Što to pokreće beskonačan proces razvoja, rasta i propadanja u čitavoj prirodi i svemiru, i to posve usklađeno? Drevna mudrost joge sadržana u Vedama te mnogim jogičkim tekstovima govori o tome kako jedna inteligencija ili sila prožima sve, od pojedine stanice do dalekih galaksija. Postoji nevidljiva mreža koja u veliku cjelinu povezuje sve što postoji.

Dharma je inteligencija ili zakon koji održava kozmički poredak, održava život i organizira sve oblike života. Sve što postoji, uključujući svako živo biće, dio je te nevidljive i bezgranične mreže. Postoji jasan i definiran poredak u svijetu u kojem živimo, i to od mikrokozmosa do makrokozmosa.

Pogledajmo na trenutak svoje tijelo. Stanice tijela tvore specifična tkiva, kosti ili tekućine. Svaka od njih ima svoju jedinstvenu ulogu u našem tijelu, a ipak djeluju zajednički kako bi podržale funkcioniranje cijelog tijela. Na isti način možemo promatrati i sebe kao jedinstveno ljudsko biće. Svatko od nas jedinstvena je stanica u nekom većem tijelu svijeta! Svatko od nas ima jedinstvenu ulogu koju mora odigrati, a ta uloga služi održavanju i napretku cjeline koje smo dio.

Postati ono što trebamo biti

Moderna zapadna kultura ohrabruje nas da razvijamo svoj identitet, istaknemo svoju jedinstvenost. Iz medija popularne kulture, filmova i knjiga često dobivamo poruku da možemo biti sve što želimo. Ipak, i sami znamo da to baš nije tako. I sami znamo da se možemo truditi i pokušavati biti svašta, u nečemu ćemo biti uspješni, u nečemu ne, ali ipak ne možemo biti baš sve što želimo, čak i ako su naša očekivanja u okvirima realnosti.

Štoviše, takvo uvjerenje da možemo biti sve što želimo može nas zbuniti pa da zaboravimo ili uopće ne prepoznamo tko smo. Ako možemo biti baš sve što želimo, a u tome ne uspijemo, možemo se osjećati gubitnički i zapasti u vrtlog depresije i neprihvaćanja sebe.

Mudrost joge uči nas da ne možemo biti baš sve što želimo, ali možemo napraviti jako puno ako prepoznamo svoju životnu zadaću i ostvarujemo svoje potencijale u njenim okvirima. Za svakog od nas postoji određeno mjesto, određena životna svrha. Dharma je ujedno i naš unutrašnji nagon koji nas usmjerava da postanemo ono što bismo trebali biti.

Kad ne želimo prihvatiti ono što jesmo

Što bi se dogodilo kad bi stablo jabuke željelo biti hrast? Što se s nama događa kad ne želimo prihvatiti ono što jesmo? Često se to događa na razini tijela. Nismo zadovoljni svojim izgledom i puno vremena i energije trošimo kako bismo postali nešto što nismo. Često se događa da se školujemo i usmjeravamo prema željama roditelja ili pod pritiskom okoline radimo posao koji nas duboko unesrećuje.

Često se dharma poistovjećuje s profesijom. Ona, naravno, uključuje ono što radite, no ona je puno više od toga. To je otkrivanje i ispunjavanje urođene i jedinstvene svrhe vaše duše.

PageBreak

Priča o vojskovođi

Bhagavadgita, šesti dio staroindijskog junačkog epa Mahabharate, tumači se kao naputak vrhovnog božanstva te je važan sveti tekst hinduističke filozofije, a započinje ovom važnom temom životne svrhe. Glavni lik, ratnik i vojskovođa Arjuna uoči sudbonosne bitke posve je shrvan patnjom i dubokom sumnjom.

Neprijateljska vojska sastavljena je od članova njegove obitelji, od prijatelja i znanaca. Arjuna misli da bi bilo pogrešno boriti se protiv njih. Ipak, zna da mora povesti tu bitku jer će, u protivnom, njegova vojska biti poražena. U pomoć mu dolazi Krišna koji ga podučava mudrosti joge.

Bojno polje života

Čitava Bhagavadgita filozofski je razgovor između Krišne i Arjune. Krišna objašnjava ne samo značenje dharme, dužnosti ili životne svrhe nego i značenje ispravnog djelovanja, požrtvovnosti, ljubavi i osjećaja ispunjenosti. Arjuna tijekom razgovora prepoznaje nužnost prihvaćanja vlastite životne svrhe. Njegova životna svrha bila je da bude vojskovođa, da se bori.

Joga nam pomaže da oblikujemo sebe i svoj život te da djelujemo u skladu s inteligencijom koja održava svijet. Ako u tome uspijemo, bit ćemo sretni. Ako u tome ne uspijemo, nećemo biti sretni! Napredovat ćemo kad živimo u skladu s tim velikim, nevidljivim i nama često nedokučivim zakonom. Ukratko, na bojnom polju samog života svatko od nas, za početak, trebao bi prepoznati i prihvatiti svoju životnu svrhu.

Važno mjesto u slici života

Otkriti životnu svrhu nije uvijek jednostavno. Zagušeni smo mnogim informacijama koje stvaraju snažne predodžbe u našim umovima. Odgoj i sredina u kojoj živimo također pred nas postavljaju zahtjeve i očekivanja koja najčešće nisu u skladu s našom životnom svrhom. Neki od nas vrlo rano u životu jednostavno znaju što žele i što trebaju napraviti. Većina se ipak traži.

Netko dulje, netko kraće, a netko se i ne potrudi. Neki, pak, prepoznaju svoju životnu svrhu, ali imaju teškoća u tome da je prihvate. Voljeti svoju životnu svrhu znači prihvatiti sebe i svoje mjesto u svijetu. Ispunjavati ono što je naša životna zadaća i za nas znači napredak, tako stvaramo i vlastitu trajnu sreću i osjećaj ispunjenosti. Kad živimo u skladu s inteligencijom svemira, zauzimamo ono mjesto u svijetu koje samo mi možemo ispuniti.

Svako naše djelo, misao, riječ postaju važni jer dajemo doprinos koji samo mi možemo dati. Kad prepoznamo svoje mjesto u toj velikoj slici života, svoju individualnu životnu svrhu, ne možemo ostati ravnodušni. Prepoznajemo da je život svet i jedinstven, osjećamo prema životu duboko poštovanje.

Provela sam puno vremena, mnogo godina života, kao i većina nas, u potrazi za pravom svrhom svog postojanja. Uvijek sam je slutila u sebi, ali je dugo nisam mogla upecati u nemirnim vodama svog unutrašnjeg svijeta.

Tijekom potrage, koja zapravo nikad ne prestaje, otkrila sam da svaki trenutak života može biti onaj čarobni trenutak u kojem ćemo napraviti značajnu promjenu. Svoju životnu svrhu pronalazimo kad slušamo glas svog srca, kad unatoč svim preprekama ostajemo vjerni sebi, kad donoseći životne odluke čitavim svojim bićem, u tijelu, u srcu i umu znamo da radimo ispravno.

Najjednostavniji način jest da sami sebe zapitate – što najviše želite? Kod mene to izravno pitanje – Zašto sam ovdje, što je moja svrha? – baš i nije davalo jasne odgovore. Morala sam potražiti druge načine.

Joga i astrologija

U prepoznavanju svrhe pomogli su mi alati osobnog razvoja – joga i astrologija. Natalna karta zapravo je mapa naše životne svrhe. Temeljne energije odlično je opisuju. Moje Sunce u Blizancima simbolizira znatiželju, učenje, znanje kao temelj snalaženja u životu.

Moj vatreni Mjesec u Lavu strast je za stvaranjem, toplina je i sjaj ljubavi, vizionarski duh koji traži veličanstvenost postojanja u svakom zrncu pijeska. Moj podznak u Strijelcu neumorni je tragač koji najradije istražuje područja duhovnosti, filozofira o svrsi postojanja i sanja o savršenom svijetu. Ja sam, zapravo, vječna učenica i učiteljica, a druge nadahnjujem i podučavam pomoću joge i astrologije!

Slušati sebe!

Postoje razni načini kako možemo potražiti svoju životnu svrhu. Ponekad je dovoljno samo slušati svoje instinkte, svoj unutrašnji glas ili supitlne osjete u fizičkom tijelu koji nam šalju vrlo jasne poruke. Otkriti što je ispravno za nas naposljetku nije stvar mentalne analize, jer um najčešće bira ono što je praktično, ono što se čini sigurnim ili ono što drugi očekuju od nas.

Otkrijte ono što kod vas smanjuje takve vrste upletanja. To može biti meditacija, šetnja u prirodi, vrijeme koje provodite u samoći ili nešto drugo, za vas sasvim osobno. Tako dajete priliku svojoj unutarnjoj mudrosti da se izrazi.

Sigurno ste mnogo puta čuli tvrdnju da se i sam svemir potrudi da vam ispuni želju onda kad je jasno odredite, kad imate snažnu namjeru. No tome treba dodati – kad su ta želja i ta namjera u skladu s vašom životnom svrhom. Tada ćete zaista postati dio velikog tkanja života. Uhvatit ćete nevidljivu i moćnu vibraciju te stalno pulsirajuće kozmičke mreže satkane od inteligencije i ljubavi. Tada nećete biti sami, nego će zaista svaki dio te goleme mreže svojom vibracijom i ljubavlju i vama davati potporu i snagu.