UPLELI STE SE U STALNU POTRAGU ZA KRATKOTRAJNIM ZADOVOLJSTVIMA? 5 budističkih savjeta za istinsku radost, a ne euforiju

Svakodnevne distrakcije pune su uzbuđenja, ali su bez trajne vrijednosti. Prema budističkoj filozofiji, sreća uključuje prihvaćanje ovih aspekata života - za mnoge to nije lagan, ali je vrijedan put za koji smo svi sposobni

Pexels

Distrakcije na našem putu često nam zamagljuju fokus na bitno i ono što nas zaista hrani. Kako bismo doista živjeli mirno i zrelo radosno, ovi budistički savjeti tu su kako bi nam pomogli da osvijestimo što nam zaisto donosi dobro:

1. Briga nema smisla

Brige su plod naše mašte i ne pružaju nam nikakve dobrobiti. Hoće li briga promijeniti trenutačnu situaciju? Ako ne, čemu trošiti vrijeme?

Kao što je budistički redovnik i učitelj Thich Nhat Hanh rekao: 'Zabrinutošću ne postižemo ništa. Čak i da se brinete dvadeset puta više, nećete promijeniti situaciju u svijetu. Štoviše, vaša će nervoza samo pogoršati stvari. Iako situacija nije onakva kakvu bismo željeli, mi i dalje možemo biti zadovoljni znajući da dajemo sve od sebe i da ćemo nastaviti davati sve od sebe. Ako ne znamo disati, smijati se i svaki trenutak našeg života istinski živjeti, nikada nećemo biti u stanju nekome pomoći. Ja sam sretan u sadašnjem trenutku. Ne tražim ništa drugo. Ne očekujem dodatnu sreću ni uvjete koji će mi donijeti više sreće. Najvažnije je da ne jurimo za stvarima'.

2. Želimo li biti sretni, moramo vidjeti stvarnost kakva jest

Budizam nas uči da moramo stvarnost vidjeti onakvom kakva jest, želimo li biti istinski slobodni i sretni. Umjesto da se čvrsto držimo za uvjerenja i mišljenja, moramo ostati otvoreni i znatiželjni za sve mogućnosti koje se pred nama pojave. Umjesto da pokušavamo uvijek ostati pozitivni i izbjegavati negativne emocije i situacije, trebamo se suočiti s njima i prihvatiti ih želimo li biti slobodni.

Pema Chödrön, američka budistička redovnica i spisateljica kaže: 'Imamo dvije mogućnosti: dovesti u pitanje svoja uvjerenja – ili ne. Ili ćemo prihvatiti svoju verziju stvarnosti – ili ćemo ju izazvati. Prema budističkom vjerovanju, vježbati kako ostati otvoren i znatiželjan – vježbati raščlanjivati svoje pretpostavke i uvjerenja – najbolji je način da iskoristimo svoj život“.

3. Moramo aktivno prihvaćati promjene

Sve se u životu mijenja. Rađamo se i s vremenom umiremo. Vrijeme se svakodnevno mijenja. Bez obzira na vaš pogled na život, sve je promjena. Ipak, mnogi se od nas trude stvari učiniti nepromjenjivima i stalnima. To se samo sudara s istinskim silama univerzuma.

Prihvaćanje i usvajanje promjena daje nam veliku slobodu i energiju stvarati život kakav želimo. Prihvaćanje promjena omogućava nam preuzimanje inicijative i stvaranje pozitivnih promjena u životu.

Budistički filozof Daisaku Ikeda to je rekao ovako: 'Budizam nas uči da je sve u neprekidnom toku. Pitanje je hoćemo li promjenu prihvatiti pasivno i dopustiti joj da nas izbriše ili ćemo preuzeti inicijativu i stvoriti pozitivne promjene na vlastitu inicijativu. Dok se konzervativizam i samoobrana povezuju sa zimom, noću i smrću, pionirski duh i pokušaj ostvarenja ideala bude prizore proljeća, jutra i buđenja'.

4. Izvor patnje leži u potrazi za privremenim osjećajima

Mnogi ljudi žude za osjećajima koje smatraju srećom. Mislimo da sreća uključuje uzbuđenje, radost i euforiju… no to su sve privremeni osjećaji. Stalna potraga za njima pretvara se u patnju jer nisu trajni. S druge strane, istinska sreća dolazi iz unutarnjeg mira. Ona se nalazi u zadovoljstvu onime što imate i tko jeste.

Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari, kaže: 'Prema budizmu, izvor patnje nisu osjećaji boli i tuge, čak ni besmisla. Zapravo, istinski izvor patnje je ta neprestana i besmislena potraga za kratkotrajnim osjećajima koji uzrokuju neprekidno stanje stresa, nemira i nezadovoljstva. Zbog te potrage, um nikada nije zadovoljan. Čak i kad iskusi zadovoljstvo, nikad nije zadovoljan, jer se boji da bi taj osjećaj uskoro mogao nestati i žudi ga zadržati i pojačati. Ljudi se oslobode patnje tek kada shvate promjenjivu prirodu svih svojih osjećaja i prestanu žudjeti za njima'.

5. Meditacija je put smanjenja patnje

Meditacija nas uči da je sve prolazno, naročito naši osjećaji. Uči nas da postoji samo sadašnji trenutak. Kad to shvatimo, postat ćemo zadovoljni i sretni.

'Ovo je cilj budističke meditacije. U meditaciji je potrebno usmjeriti pozornost na svoj um i tijelo, svjedočiti o emocijama koje se neprekidno pojavljuju i nestaju te shvatiti koliko je besmislena potraga za njima. Kada ta potraga prestane, um postaje opušten, jasan i zadovoljan. Svakakvi nam se osjećaji javljaju i nestaju – radost, ljutnja, dosada, požuda - ali jednom kad prestanete žudjeti za određenim osjećajima, u stanju ste ih prihvatiti takvima kakvi jesu. Živite u sadašnjem trenutku, umjesto da maštate o tome što bi moglo biti. Spokoj koji ćete osjetiti toliko je profinjen da ga oni koji provedu život u mahnitoj potrazi za ugodnim osjećajima teško mogu zamisliti', Yuval Noah Harari.

Izvor: ideapod.com