Plava - boja koja povezuje svjetove

Boja neba, mora i kraških izvora

Na svijetu je puno više plave boje u flori nego u fauni zato što životinje, za razliku od biljaka, ne proizvode plave pigmente. No, na površini tijela nekih životinjskih vrsta nastaju svjetlosni efekti pa se doimaju blistavo plavima. To su, primjerice, vilin konjic (vretence), paun i tropski leptir Morpho. O prelamanju svjetlosti također ovisi boja i sjaj najplemenitijih Zemljinih minerala – dragog kamenja među kojem se plavim nijansama ističu safir, akvamarin, topaz, azurit...

Najomiljenija na svijetu

Očito je da se priroda voli pojavljivati u zadivljujućem plavom izdanju, a istraživanja pokazuju kako i ljudi imaju poseban odnos prema plavoj boji koja je u posljednjih petnaestak godina više puta proglašavana najomiljenijom na svijetu. Među opsežnijim anketama koje potvrđuju dominaciju plave je i ona koju je 2015. godine proveo YouGov, međunarodna internetska platforma za istraživanje javnoga mnijenja.

Prema rezultatima ankete u kojoj su sudjelovali ispitanici iz deset država na četiri kontinenta, svugdje je najomiljenija boja plava. Prošle je godine američki web dizajner Paul Herbert, ispitujući koje boje prevladavaju na najpopularnijim internetskim stranicama u svijetu, ustanovio da je plava najčešći izbor. Herbertova analiza otkriva da najposjećenije internetske stranice imaju dvostruko više elemenata u plavoj boji nego crvenih ili žutih te tri puta više nego zelenih.

Stručnjaci ističu kako nam je život toliko prožet bojama da često nismo svjesni njihova moćnog utjecaja, poput navedenog primjera u web dizajnu. Također, boje doživljavamo opipljivima iako one to nisu, nego je riječ o subjektivnom osjećaju koji u mozgu izaziva svjetlost emitirana iz nekog izvora ili reflektirana s površine nekog tijela.

Odgovor ljudskog mozga

„Boja je zapravo proizvod svjetla i vida, naša moždana interpretacija vibracija koje su posvuda oko nas. Svemir pulsira energijom koju nazivamo elektromagnetskim valovima. Ljudsko oko može detektirati samo određeni raspon valnih duljina, poznat kao vidljiva svjetlost unutar koje možemo raspoznavati boje.

Za razliku od boja, pigmenti su svojstvo predmeta, tvar koja nam omogućuje raspoznavanje tih neopipljivih valnih duljina. Boje se pojavljuju jer predmeti apsorbiraju dio svjetlosti, a reflektiraju ostatak. One su, poput zvuka i mirisa, odgovor ljudskog mozga na valove koji se određenim obrascima kreću svemirom i koji postoje samo kao interakcija našeg mozga i prirode.“

Ovako je fenomen boje opisan u katalogu izložbe Moć boja koja je 2009. godine održana u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Autorice izložbe, viša kustosica mr. sc. Aida Brenko i muzejska savjetnica Mirjana Randić, u stvaranju izložbe okupile su niz stručnjaka među kojima je bila dr. sc. Martinia Ira Glogar, izvanredna profesorica na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu i predsjednica Hrvatske udruge za boje.

U psihologiji plava je boja odgovornosti i povjerenja

„Budući da je boja psihofizički osjet koji se razlikuje od promatrača do promatrača, teško je govoriti o univerzalnosti boje. No određena istraživanja potvrđuju da postoje univerzalne sklonosti pojedinim bojama, među kojima je plava.

Iako nema uvijek samo pozitivne asocijacije, nego se može doživljavati hladnom i depresivnom, ipak se plava prije svega povezuje s ugodom, opuštanjem, smirenošću i sigurnošću. U psihologiji plava boja podrazumijeva pouzdanost, odgovornost, samopouzdanost, povjerenje.

Upravo se zato preporučuje imati plavu odjeću na razgovoru za posao. Smatra se da ljudi imaju urođenu sklonost prema plavoj boji jer se ona, uz crvenu i zelenu, ubraja u primarne tonove svjetla na koje su osjetljivi fotosenzibilni receptori u očima. Omiljenosti plave vjerojatno pridonosi i to što je ona jedna od boja koje djeca prve raspoznaju u razvoju osjeta za boje“, kaže dr. sc. Glogar.

Povijest ljubavi

Premda je plava u današnje vrijeme omiljena, tijekom povijesti dugo je bila boja drugoga reda. „Plave, za razliku od crvene, crne i smeđe, nema na spiljskim slikarijama iz paleolitika i neolitika, a u antici i ranom srednjem vijeku imala je minornu ulogu. Iznimka je Egipat, gdje je plava oduvijek iznimno cijenjena. Zagrijavajući zajedno vapnenac, pijesak i bakar, stari Egipćani izumili su tirkiznoplavi pigment poznat kao egipatskoplava boja.

Do promjene u poimanju plave boje u Europi dolazi tijekom 12. i 13. stoljeća kad se plava počinje poistovjećivati s božanskim. Ispočetka je bila rezervirana za vladajuće i najbogatije, među ostalim zato što su pigmenti za dobivanje plave boje bili teško dostupni. Tada se na području Europe plavi pigment mogao ekstrahirati jedino iz biljke vrbovnik te iz minerala lapis lazulija, iz kojega se dobivao ultramarin, pig­ment boja za bojenje“, navodi dr. sc. Martinia Ira Glogar.

U renesansi plava boja postaje dostupnija. U 15. stoljeću iz Indije u Europu stiže biljno plavo bojilo poznato kao indigo, a vrbovnik se prestaje koristiti. Poboljšana tehnologija proizvodnje i primjene pridonijela je tome da plava tijekom 18. i 19. stoljeća postane najmodernijom bojom u zapadnome svijetu.

Uoči razdoblja kad će prirodni indigo biti zamijenjen postojanijim umjetnim bojilima, američka tvrtka Levi Strauss & Co je lansiranjem prvih traperica 1873. godine još više popularizirala plavu boju te kulturološki obilježila 19. i 20. stoljeće.

Najzastupljenija boja na webu

U današnje vrijeme šalju se brojne plave simboličke poruke. Kao boja mira, povezanosti i suradnje, plava je prepoznatljiv zaštitni znak Ujedinjenih naroda i Europske unije. Kao „boja s karakterom“ vrlo često se odabire za logotipe tvrtki jer su brojna istraživanja pokazala da se plava doživljava pouzdanom i sigurnom.

Stoga je plava vrlo česta u području bankarstva, osiguranja, lijekova te u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji. Budući da predstavlja komunikaciju, plava je postala simbolom visoke tehnologije i interneta. Društvene mreže Facebook, Twitter i LinkedIn, kao i online servisi Skype, Flickr i Dropbox, imaju plavi logotip i brojne druge elemente.

„Plava nije samo najzastupljenija boja na webu nego je općenito najpopularnija boja današnjice. Budući da se oduvijek povezuje s vedrim nebom i mirnim, čistim morem, ljudski je um prigrlio plavu kao konstantu, prevodeći je u simboličnu poruku pouzdanosti i lojalnosti“, izjavila je Laurie Pressman, potpredsjednica instituta Pantone, koji je vodeći svjetski autoritet za boje, a njegov logo najčešće se pojavljuje u plavoj verziji. „Plava je boja umreženog svijeta bez granica“, poručuju iz Pantonea.