Ukrast ću koji sat od spavanja...

Kad pokušavamo posvetiti adekvatnu količinu vremena poslu, obitelji i ostalim aktivnostima imajući na pameti da dan ima samo 24 sata, a mi toliko obveza, jedini način da sve stignemo je da tu i tamo ukrademo malo vremena namijenjenog za spavanje. Jedna-dvije noći možda neće naškoditi, no ako nam to prijeđe u naviku, možemo ozbiljno poremetiti bioritam i ubrzo razviti poremećaje spavanja i sna te kao posljedicu i brojne zdravstvene probleme, poput depresije, prekomjerne težine, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i upala.

San se dugo smatrao jednostavno vremenom tijekom kojega nismo budni. No zahvaljujući istraživanjima koja su počela 1950-ih, sada znamo da je mozak aktivan i tijekom sna te da se san sastoji od različitih stadija koji se u ciklusima ponavljaju tijekom noći – uspavljivanje (ulazak u san), lagani san, duboki san te REM faza (u kojoj mozak stvara slike). San utječe na kvalitetu našeg djelovanja tijekom dana te naše tjelesno i duševno zdravlje – u tom se razdoblju događaju brojni procesi (primjerice, lučenje hormona, obnova tkiva i organa) ključni za održavanje zdravlja i naše svakodnevno funkcioniranje.

Većini odraslih sedam-osam, djeci 10-12, tinejdžerima barem devet

Potrebe za snom razlikuju se od osobe do osobe i tijekom životnog ciklusa se mijenjaju – novorođenčadi je potrebno 16-18 sati sna dnevno, djeci vrtićke dobi 10-12, tinejdžerima barem devet, većini odraslih sedam-osam, dok starije osobe imaju smanjenu potrebu za snom. Ako spavanje skratimo samo za jedan sat, idućeg dana imat ćemo slabiju koncentraciju i povećati izglede za donošenje loše odluke i poduzimanje većeg rizika, što može rezultirati slabijom učinkovitosti na poslu ili u školi te većim rizikom u prometu. Prema podacima američkog nacionalnog ispitivanja zdravlja (National Health Interview Survey), približno 30 posto odraslih spava šest ili manje sati na dan, dok samo 31 posto školske djece spava barem osam sati svake noći tijekom tjedna.

No za optimalno zdravlje na svim razinama nije važan samo dovoljan broj sati sna već i njegova kvaliteta koja će nam pomoći da se nakon buđenja osjećamo odmorno i taj osjećaj zadržimo cijelog dana. Do poremećaja prirodnog toka sna dolazi zbog različitih promjena u okolini i životnim navikama te zbog stresa i bolesti. Neispavanost nas također može učiniti iritiranima te je povezana s lošim ponašanjem i lošim međuljudskim odnosima, posebice kod djece i tinejdžera.