Slatki život Mediterana

Zamislite ovakav dnevni scenarij: budite se rano, izlazite po jutarnjoj svježini uz cvrkut ptica i miomirise lavande i ružmarina. Na putu do posla brzo pijete jutarnji espresso u baru pa marljivo radite do ranog popodneva. Na redu je ukusan ručak uz neizostavno domaće crno vino. U Španjolskoj, Italiji, Grčkoj pa i na nekim našim otocima ili u manjim mjestima nakon toga slijedi „sveti“ popodnevni odmor i kratko drijemanje po vrućini, a trgovine su zatvorene.

Ako ste turist, možda ćete se srditi što su dućani i muzeji zatvoreni popodne i čuditi se tišini u koju je grad utonuo, no osvrnete li se oko sebe, shvatit ćete da ovakav način života mora imati blagotvoran utjecaj na zdravlje. Osobito u usporedbi s anglosaksonskim i nordijskim užurbanim stilom života koji je već osvojio zapadni svijet donoseći sa sobom opsjednutost rokovima, život u automobilu i brojne bolesti modernoga doba.

Padne li vam pogled na starije mještane koji sjede na klupama, igraju šah, boćaju ili ispunjavaju listiće sportske prognoze, dojmit će vas se njihova živahnost i krepkost. Mnogo je razloga zašto se stanovnici Mediterana mogu osjećati privilegirano.

Vrag odnija prišu

Uz Portugalce, Španjolce, Talijane i Grke, i primorski Hrvati njeguju svoju varijantu mediteranskog stila življenja. Dalmatinci se nerado žure, češće borave na otvorenom, šeću i ispijaju kavice na rivi, čak i radnim danima. „Kava u gradu neizostavan je dio našeg života. Iako se na tim druženjima mnogi žale na štošta, mislim da nitko nema stvarnu želju ili volju nešto mijenjati. Pogled prema nebeskom plavetnilu i moru koje se ljeska brzo odagna svu gorčinu”, opisuje 46-godišnja socijalna radnica Adela Pece iz Zadra.

„Kad se rodiš uz more, to ti definitivno odredi život. Udahneš ga, upiješ i više ne možeš bez njega. Kamo god otišao, ono te vuče natrag. U svakom gradu tražiš neku vodu koja će ti ublažiti čežnju za morem. Ponekad mi se čini da je more ljudima koji žive uz njega kao ognjište oko kojeg se okupljaju.“

Mediteranska klima ima mnogo veze s mentalitetom mještana. Ne samo s njihovom vedrinom i otvorenošću nego i s ležernošću. „Naši ljudi često kažu ‘vrag odnija prišu’, no ta izreka ne odražava lijenost, nego utjecaj klime na ritam obavljanja poslova. Sunce i vrućine iscrpljuju i potiču na opuštanje. Najbolja su ilustracija kupači kojima je ljeti na plažama najdraže ležati i ništa ne raditi“, naglašava splitska ekonomistica Andrea Jakovčević (29).

Popodnevna siesta

Svakodnevni popodnevni odmor još je jedna navika po kojoj mediteranski ritam života odudara od sjevernjačkog. Među Mediterancima popodnevni je san između 15 i 17 sati neizostavan obred. To je praktičan način izbjegavanja najgorih dnevnih vrućina, no to nije jedina njegova dobrobit. Veliko istraživanje provedeno u Grčkoj pokazalo je da onaj tko svako popodne drijema ima za 37 posto, a tko drijema povremeno za 12 posto nižu mogućnost smrtnosti od srčanih bolesti.

Drugo je istraživanje utvrdilo da kratko drijemanje poslije ručka u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću uvečer vodi do boljeg noćnog sna i posredno ima povoljne učinke po mentalno zdravlje.

Neuobičajeno visok postotak Mediteranaca dočeka duboku starost i kvalitetno je živi. Deset zemalja iz ovog područja nalazi se u prvih 30 od 197 zemalja na ljestvici očekivanog životnog vijeka Svjetske zdravstvene organizacije.

Niži tlak, niže stope obolijevanja od raka, manje srčanih bolesti

Kako bi odgonetnuli blagodati mediteranskog podneblja i životnog stila, znanstvenici su proveli brojne opsežne studije. Istraživači s atenskog sveučilišta proučili su prehranu i životni stil 20.000 Grka u razdoblju od četiri godine. Rezultati su bili zapanjujući: niži krvni tlak, niži indeks tjelesne mase i stope obolijevanja od raka niže od svjetskog prosjeka.

Profesor Ancel Keys u višegodišnjoj je studiji o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti otkrio da su najniže stope smrtnosti u Grčkoj i južnoj Italiji, a najviše u SAD-u i Finskoj. Keysovo je istraživanje počelo 1958. godine i obuhvatilo je sedam zemalja (Italiju, Grčku, Jugoslaviju, Nizozemsku, Finsku, SAD i Japan), a među sudionicima je bilo i 700 muškaraca s Krete. Desetljećima poslije, kontrole su pokazale da je najviša stopa preživjelih bila među Krećanima, koji su se hranili na način koji je najbliži mediteranskom idealu.

Doživjeti stotu

Dan Buettner, autor knjige The Blue Zones (Plave zone) proučio je područja s najvećim postotkom ljudi koji žive dulje od 80 godina. Otkrio je da stanovnici grčkog otoka Ikaria imaju triput veće izglede doživjeti devedesetu nego Amerikanci. Stope obolijevanja od raka i kardiovaskularnih bolesti niže su im za 20 i 50 posto, a demencija im je gotovo nepoznata.

„Stanovnici Ikarije uglavnom žive na otvorenom i ne sjede u uredima. Ljudi rade, ali ne prekomjerno. Ribari u luci Evdilos uživaju u dugim jutarnjim društvenim igrama pokraj pristaništa prije nego što uđu u barku“, napisao je Buettner. „Nitko se ne zabavlja elektronskim uređajima; onaj kome treba internet može ga pronaći u kafiću. Zemljopisna obilježja otoka tjeraju ljude na aktivnost. Žitelji sagorijevaju kalorije tako što više puta dnevno hodaju od jednog mjesta do drugog.” Buettner je primijetio i da se stanovnicima Ikarije rijetko žuri. Malo tko nosi sat i nitko se ne ljuti kad netko kasni.

PageBreak

I drugi mediteranski otoci, uključujući Sardiniju, kriju tajnu zdravog i sretnog starenja. Buettner je istražio Barbagiju, brdovito područje u središnjoj Sardiniji poznato po velikom broju stogodišnjaka. Zanimljivo je da u Barbagiji muškarci žive dulje od žena, iako su i one iznadprosječno dugovječne. Odstupanje od uobičajenih dobnih odnosa znanstvenici pripisuju izuzetno aktivnom životu tamošnjih muškaraca.

Oni su većinom pastiri pa su svakodnevno u pokretu, što im jača kardiovaskularni sustav, kosti i mišiće. Prehrana sardinijskih pastira, dok su na terenu, vrlo je skromna u usporedbi s jelovnikom gradskih ljudi, ali ne oskudijeva ni u jednom vitalnom sastojku: kruh od integralnih žitarica, lokalno sezonsko povrće, kozje mlijeko i crveno vino sadrže spojeve koji djeluju protuupalno, antioksidativno i štite srce i krvne žile.

„Mediteranski otoci, na kojima je životni vijek dulji nego drugdje u Europi, imaju jednake običaje i tradicije“, napisala je u istraživanju dr. Artemis Morris, američko-grčka specijalistkinja naturopatske medicine. „Zajedničke značajke života tamo gdje ljudi dožive vrlo poznu dob pretežno su biljna prehrana, izbjegavanje pušenja, svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost, popodnevno drijemanje, čvrste obiteljske spone i bogat društveni život“, navodi dr. Morris.

Život na otvorenom

Nijedan Mediteranac ne bi ni za što mijenjao više od 300 sunčanih dana u godini kojima je obdarena njegova regija. Ne samo što je vrijeme vedrije nego ni dani nikad nisu jako kratki, za razliku od nordijskih krajeva. Prirodno svjetlo djeluje kao antidepresiv tako što kroz očni živac dopire do mozga i aktivira centar za raspoloženje. „Aktivan mediteranski životni stil i podneblje bogato sunčevim svjetlom ljekovito djeluju protiv blage do umjerene depresije“, zaključili su istraživači sa Sveučilišta u Zaragozi i iz bolnice Sant Joan de Déu u Barceloni.

Obilje sunca pozitivno djeluje na duševno blagostanje na još jedan način. Naime, kad je koža izložena suncu, tijelo stvara vitamin D koji štiti od depresije, nastanka osteoporoze, srčanih bolesti i raka. Nije potrebno dugo se pržiti na suncu – kratka prijepodnevna šetnja opskrbit će vas s dovoljno vitamina D.

Lijepo vrijeme, osim za iznimno jakog sunca, pogoduje tjelesnoj rekreaciji. Iako se i ljudi u urbanim mjestima kad god mogu kreću na otvorenom, starije su generacije bile „osuđene” na tjelesnu aktivnost. I nisu zažalile zbog toga. Dr. Morris piše da je žiteljima seoskih mediteranskih područja hodanje sve donedavna bilo glavni način prijevoza. Mnogi Krećani s kojima je razgovarala bili su aktivni i u starosti. Radili su u svojim vrtovima i pješačili kilometrima radi nabave namirnica, posjeta prijateljima, odlaska u crkvu ili potrage za jestivim biljem. Redovito kretanje nužno je za prevenciju dijabetesa, čuvanje koštane i mišićne mase te održavanje društvenog života.

Obiteljska toplina

Društvena potpora i solidarnost imaju veliku kulturnu važnost u mediteranskom području, gdje većina starijih roditelja i rođaka živi s ostatkom obitelji i nastavlja sudjelovati u društvenim aktivnostima i vjerskoj zajednici. Većina ljudi poštuje crkvene blagdane jer su to prilike za obiteljska i prijateljska druženja. U malim mjestima nedjeljni su odlasci u crkvu gotovo neizostavni jer pružaju priliku da se ljudi vide.

Obiteljsko okupljanje za stolom središnja je točka mediteranskog života. U mnogim se obiteljima tri generacije svakog dana triput susreću za vrijeme objeda. Jedno je istraživanje pokazalo da je samo dva posto grčkih stogodišnjaka bilo smješteno u domove za starije, a većina je živjela s obitelji. „Mnoge naše obitelji običavaju opušteno pjevati nakon ručka ili večere, a uz glazbu i pjesme s motivima mora, kamena, soli i galebova izražavamo privrženost zavičaju.

U nas vlada jaka povezanost među članovima obitelji. Mnogi perspektivni mladi ljudi namjeravaju se vratiti u rodno mjesto nakon što diplomiraju. To je najizraženije kod otočana koji planiraju nastaviti i unaprijediti obiteljski posao na svom otoku“, kaže Andrea Jakovčić.

Život na sjeveru

„Život na sjeveru Europe sušta je suprotnost dalmatinskom“, prisjeća se Adela Pece, koja je zbog posla jedno vrijeme živjela u Nizozemskoj. „Bilo mi je čudno što je jedan stariji bračni par dobio pozivnicu za rođendan unuke, s napomenom da je rođendanska zabava za tri tjedna i da trebaju doći na određeni datum u vremenu od 16 do 19 sati. Ondje se svi viđaju i druže po strogo utvrđenim rasporedima, što je meni nezamislivo.“ Formalno planiranje susreta na hladnom je sjeveru uobičajeno i za prijateljske odnose.

„Tamo vam prijatelj neće nenajavljeno banuti na vrata, kao kod nas. Kad smo suprug i ja upoznali par koji je poželio družiti se s nama, htjeli smo dogovoriti susret. Oni su izvadili blokić i pitali nas jesmo li slobodni 16. ožujka u 18 sati, iako je tada bila sredina studenog! Zapanjeno sam im rekla da mi u Dalmaciji ne pravimo tako dugoročne planove za neobavezna druženja.“

Južnjački stil druženja i objedovanja donosi mjerljive zdravstvene prednosti tako što štiti od pijanstva, pokazalo je španjolsko istraživanje dr. Amadora Calafata koji je pro­učavao navike žitelja mediteranskih i nemediteranskih kultura, a najveći je kontrast zabilježio između mediteranskih i nordijskih zemalja kad je bila riječ o opijanju. Zaključio je da Mediteranci običavaju umjereno piti domaće crveno vino uz jelo, što odvraća ljude od teškog opijanja. Suprotno mediteranskim, nordijska društva ne toleriraju alkohol u radne dane, što mnogi tamošnji građani obilno „nadoknađuju“ vikendom.

Mediteranske navike

Mediteranskom je životnom stilu sučeljen angloamerički i nordijski stil. Njegove glavne značajke – život u gradovima, rad u zatvorenom, užurbanost, svakodnevni stres i ovisnost o vožnji automobilom pridonose razvoju raznih bolesti. „Iako su sjevernjaci općenito odgovorniji, učinkovitiji i stoga poslovno uspješniji, južnjaci intenzivnije i bogatije provode život, uživajući u njemu punim plućima“, ocjenjuje Andrea Jakovčević i dodaje: „Većina južnjaka naglašava kako se ne živi da bi se radilo, nego se radi da bi se živjelo. Zato je u nas život sadržajniji, veseliji, topliji i slađi iako je, u globalu, kaotičniji i stihijski obojen.“

Gdjegod živjeli, i vi možete usvojiti mediteranski životni stil i unaprijediti zdravlje. Za to nije potrebna posebna obuka, nego je dovoljno poštovati nekoliko temeljnih pravila.

Mediteranski stil uključuje redovito kretanje i opuštanje. Nadopunite popodnevni odmor jutarnjim trčanjem ili žustrom šetnjom nakon večere. Sudjelujte u aktivnostima zajednice u kojoj živite i održavajte prisne odnose s članovima obitelji. Ako ne živite zajedno, posjećujte se.

Budite oprezni kad je riječ o veličini porcija hrane. Mediteranske su porcije manje nego u anglosaksonskoj ili skandinavskoj prehrani. Hranite se polako i opušteno, po mogućnosti u društvu rodbine ili prijatelja. Objed je povod za opuštanje i čavrljanje s bližnjima.

Jedite mnogo raznovrsnog voća, povrća, mahunarki, žitarica, oraha, integralnih žitarica i maslinova ulja. Kupujte što više svježe, lokalno uzgojene namirnice. Umjereno se hranite ribom, bijelim mesom i nemasnim mliječnim proizvodima. Crveno vino pijte često, a pomalo. Svedite na minimum konzumaciju crvenog mesa, jaja, kolača, keksa, dodanih šećera i soli.

Tradicionalni život Mediteranaca sastoji se od umjerenog rada i uživanja u jednostavnim stvarima – moru, suncu, svježem zraku, hrani i društvu. Njegujte ovu ravnotežu!