Zrinjevac
Zrinjevac je zelena gradska oaza koja ima tradiciju šetnji (špancira), glazbenih izvedbi i ljubljenja na klupama. Možda s vremenom naučimo sjesti na travnjak, a da se netko iz Gradskog poglavarstva ne naljuti. Zrinjevac, ili Trg Nikole Šubića Zrinskog, najpoznatiji je javni vrt otvoren prije 136 godina, kad su posađene mladice donesene iz Trsta. Plan i gradnju Zrinjevca preuzeo je Milan Lenucij, odgovoran za izgled sedam gradskih trgova, sedam zelenih oaza: Strossmayerov, Tomislavov, Starčevićev, Marulićev, Mažuranićev, Kazališni trg i Botanički vrt. Svi trgovi omeđeni su stoljetnim drvoredima i cvjetnjacima, imaju klupe, a neki i fontane. Tri trga – Zrinjevac, Strossmayer i Tomislav – zajedno čine zagrebačku zelenu oazu poznatu kao Lenucijeva potkova. Zbog vještog planiranja na tom je potezu uvijek ugodno, nikad prevruće, nikad prehladno.
Osim Splita, samo se Zagreb može pohvaliti „gradskom planinom“. Nekome planina, a nekome brdo, Sljeme su zagrebačka pluća. Šetnja do Medvedgrada, jednog od najvažnijih primjera srednjovjekovne arhitekture u okolici, nije samo za planinare. U toj utvrdi iz 13. stoljeća pronaći ćete mir i romantiku. Zagrepčani i njihovi gosti rado se krijepe u obližnjem restoranu s domaćom hranom, a pogled ionako vrijedi više od riječi. Sve ostalo je poznato – sljemenske planinarske staze, planinarski domovi, Činovnička livada…
Jarun ima dva jezera, Veliko i Malo, te šest otočića. Četiri otoka spojena su mostovima i zaokružena sa 2500 metara plaže posute oblucima, a tu je i drveni bazen za neplivače. Na Jarunu se odjednom može kupati 20.000 kupača pa otuda i naziv „Zagrebačko more“. Čistoća vode redovito se provjerava, a sve plaže imaju tuševe, sanitarije i spasioce. Jezera su relativno plitka, pet metara, a temperatura vode ljeti je oko 24 Celzijeva stupnja. Tu je i veslačka stazu duga dva kilometra, oko jezera je asfaltirana cesta duga šest kilometara i biciklistička staza. Što možete? Šetati, brzo hodati, biciklirati, koturati se, kupati, jedriti, okupiti ekipu za nogomet, odbojku na pijesku, rukomet, softball, mini golf, stolni tenis, mountain biking, jogging (6500 metara trkaćih staza), badminton, kuglanje, povesti djecu na neko od igrališta ili na stari brod Bounty… Na Jarunu se redovito održavaju sportska natjecanja pa možete navijati ili samo uživati u veslačkim i jedriličarskim regatama, plivačkim maratonima, atletičarskim i biciklističkim utrkama... Jarun je i dom veslača, kajakaša, kanuista, jedriličara, ronilaca i modelara brodova. Jarun je i raj za ribiče. Pod vodom je 20-ak vrsta ribe, među ostalima, soma, amura i šarana. Loviti možete i vi s godišnjom ili dnevnom dozvolom.
Nekada obična bara, na kojoj se doduše zimi moglo klizati, danas je dotjerana zelena zona. Jezero uz Savu nizvodno od Jaruna nedavnim je uređenjem dokazalo kako vizija i malo gradskog novca od šljunčare i okolne šikare mogu napraviti park s jezerom i prekrasnim cvjetnjacima. Dječja igrališta, šetnica, biciklistička staza i čisto jezero mame na Bundek. Umjetni park? Pa što! Čovjek može okrenuti stvari sebi u korist kad već ne možemo uživati u obližnjoj Savi onoliko koliko bismo mogli.
Danas možda pomalo zaboravljen, Cmrok je bio i ostao jedan od najljepših predjela sjevernog dijela grada – Tuškanca, Gornjeg Prekrižja i Jurjevske ulice. Zamišljen kao mjesto za šetnju, uživanje u prirodi i vidicima na Donji grad i mirogojske arkade, Cmrok ima livadu, hrastovu šumu i šetačke staze. Najljepša od njih je Dubravkin (nekoć Sofijin) put, koji se preko Dežmanova prolaza spaja s Ilicom. Tako se iz najužeg središta grada laganom šetnjom može doći do samonikle šume i prostranih livada.
Na samo desetak minuta od središnjega gradskog trga, tik do Željezničkog kolodvora, zelena je zona koja oduzima dah. Botanički vrt utemeljen je 1889. i sagrađen u pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama. Savršeno je mjesto za šetnju koja će obnoviti dušu. Vrt se sastoji od arboretuma, cvjetnog partera, 14 staklenika, tri kamenjare i dva umjetna jezera.
Potom su tu Zelengaj i Kraljevac, Pantovčak, Mlinovi, Stross, Palainovka, park u Jurjevskoj... Neka mjesta možete otkriti i sami.
Maksimir
1. PARK-ŠUMA
Maksimir je simbol pejzažne umjetnosti romantičarskog razdoblja i prvi javni pejzažni park u jugoistočnoj Europi te jedan od prvih u svijetu. Ovdje možete šetati sami, s prijateljima ili s kućnim ljubimcima, trčati, joggirati, rolati, igrati nogomet, badminton, biciklirati ili jednostavno odmarati.
2. ZOOLOŠKI VRT
U Maksimiru je i Zoološki vrt, najstariji u jugoistočnoj Europi te nekoliko puta proglašavan najljepšim manjim zoološkim vrtom u Europi. Na sedam hektara smješteno je 275 životinjskih vrsta s gotovo svih kontinenata. Pokušajte doći kad se životinje hrane, ali pazite, morski lavovi iskaču iz bazena i ponekad znaju prošetati. Ponesite suhu majicu i fotoaparat. Često se ondje održavaju radionice za djecu. Cijena tjedne radionice je 350 kuna, a uključuje stručno vodstvo, materijal i obrok.
Šećite i pronađite sve maksimirske skulpture. Napuljski ribar je tajanstveno iznenađenje na obali prvog jezera, nasuprot Labuđem otoku. Obelisk je u Dolini dalija. Postavljen je u čast završetka radova u parku. Kod dječjeg igrališta je i skulptura majke s djetetom. Ostale otkrijte sami.
4. VIDIKOVAC
Vidikovac je simbol Maksimira. Nekoliko šumskih prosjeka zrakasto se širi oko središnjeg brežuljka na kojemu je sagrađen. Danas je tu ugodan kafić iz kojeg se pruža nezaboravan pogled. Od Vidikovca možete na bilo koju stranu, do Švicarske kuće, perivoja, jezera ili dublje u šumu. Na Vidikovcu je snimljeno nekoliko kadrova filma Tko pjeva zlo ne misli.
5. ORINTOLOŠKI VODIČ U RUKE I ŠUMU POD NOGE
Maksimir možete obilaziti i u potrazi za biljnim i životinjskim vrstama. Siguran je i ne morate se bojati nezgodnih susreta sa životinjama. Posljednji vuk ubijen je 1890. godine u Borongaju. Najviše je vjeverica, puhova i šišmiša, ali ima i kuna, lisica i 104 vrste ptica (djetlića, žuna, brgljeza, sjenica, djetlića…). Kupite Maksimirski ornitološki vodič (10 kn), uzmite dalekozor, zađite u šumu i upoznajte ptice. Taj je hobi veoma popularan u svijetu.
6. JEZERA – ČAMCI, HRANJENJE PTICA, PECANJE ILI SAMO ŠETNJA
Maksimirska jezera biseri su parka. Nekad ih je bilo šest, a danas ih je četiri. Prvo je odmah uz Maksimirsku ulicu, duboko je 3,30 m, i u njemu su dva otoka, manji Labudnjak i veći na kojemu je Napuljski ribar. Drugo jezero je najmanje. Na trećem jezeru možete unajmiti čamac. Pola sata za dvije osobe stoji 20 kuna. Vikendom možete veslati od 10 do 20, a radnim danima od 16 do 20 sati. Četvrto jezero se obnavlja, kao i paviljon Brezova (Ribarska) koliba. Na petom jezeru smije se pecati, a dozvolu možete dobiti u ŠRU Bukovec-Maksimir.
7. POTOCI
U Maksimiru su potoci Blizinec, Bukovčak, Dahlia, Maksimirec, Mirni dol, Piškornica i Štefanocec. Pokušajte ih pronaći.
8. HAULIKOV SALON U ŠVICARSKOJ KUĆI
Prošećite do obnovljene Švicarske kuće iza Vidikovca. Kuća izvana plijeni ljepotom, ali pravo je iznenađenje tek unutra. Na gornjem katu Švicarske kuće nalazi se salon biskupa Haulika s bogato izrezbarenim baroknim stropom. Salon krasi i 12 vitraja s prikazima švicarskih Alpa i jezera.
9. S DJECOM U MAKSIMIR
U Maksimiru možete kupiti različite vodiče po pristupačnoj cijeni. Osim onoga o pticama, nudi se i Vodič maksimirskog drveća i proljetnica ili edukativni paket Maksimirski istraživač.