8 NAČINA DA LJUBAV POTRAJE: Uz ove savjete stručnjaka njegujte dugu vezu ili brak

Emotivno i fizičko odvajanje od partnera u dugim vezama česta je pojava, no gdje ima ljubavi ima i želje za promjenom. Ovi savjeti stručnjaka pomažu nam svjesno njegovati ljubav na duge staze

Shutterstock

Nestrpljivo iščekivanje prve poruke, iskra prvog poljupca, strastvena žudnja za dodirima... počeci veze su čarobni. Tada nam ništa ne smeta i sve nam se sviđa osim činjenice, koja nije novost – da zaljubljenost ne traje vječno. No kraj „leptirićima“ ne znači nužno nešto loše. Dugotrajne veze, bez obzira na to jeste li u bračnoj zajednici ili ne, mogu unijeti element sigurnosti i ugodnosti u nečiji život. Ono što počinje kao faza medenog mjeseca u kojoj je sve „ružičasto“, a potencijalne crvene zastavice se zanemaruju, prirodno napreduje do faze u kojoj se otkriva vaše pravo ja i stvara se predanost vezi. Partnerski odnos neprestano evoluira, a za ulaganje u njega i njegovo formiranje podjednako su odgovorne obje strane.

A kao da odnos između dvoje partnera nije dovoljno zahtjevan sam po sebi, usputno život tu i tamo dodatno zakomplicira njegovanje iskre ljubavi i žudnje – od odgoja djece do stresa na poslu ili partnerova lošeg zdravlja, pa se ponekad može činiti kao da se sve urotilo protiv vas. Ipak, postoji način da zadržite najbolje od oba svijeta – strast nove ljubavi i stabilnost dugotrajne veze. Zamolili smo osam domaćih i stranih stručnjaka da podijele s nama svoje najbolje savjete kako bismo što dulje očuvali ljubav, poštovanje, strast i dašak misterioznosti.

1. Budite spremni na kompromis, ali nikada se ne kompromitirajte

Vjerojatno ste primijetili, kada u odnosu zadovoljavamo svoje vrijednosti sretni smo, zadovoljni i ispunjeni. Međutim, kada idemo protiv sebe i svojih ključnih vrijednosti, nezadovoljni smo i nesretni. Problem je što često nismo svjesni svojih vrijednosti te pristajemo na kompromise na koje ne bismo trebali, a time narušavamo svoje samopoštovanje i samopouzdanje, što onda narušava odnos. Što nam je tada činiti, savjetuje psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov. Osvijestite svoje i partnerove vrijednosti tako da ih zapišete na komad papira. To ćete učiniti tako da odgovorite na pitanje: Kojih mi je pet najvažnijih stvari potrebno da bih se dobro osjećao u odnosu? Nakon toga za svaku vrijednost navedite što to točno znači. Primjerice, potrebna mi je sloboda. To znači jedan vikend slobode u mjesecu. Ili, važna mi je iskrenost. To znači da otvoreno kažemo što mislimo. Podijelite s partnerom svoje i njegove ključne vrijednosti i vidite možete li ih međusobno uvažiti. Poštovanje tuđih vrijednosti osnova je dugoročno kvalitetnih odnosa. Naravno, pod uvjetom da vaše vrijednosti nisu međusobno isključive. Stoga, ako niste sigurni ima li vaša veza budućnost, odvažite se napraviti ovu vježbu, budite iskreni i otvoreni i vrlo brzo ćete doznati.

2. Distanca čuva blizinu

Nakon višegodišnjeg zajedničkog življenja lako je da „mi“ postane vaš novi identitet. Možda mislite da morate s partnerom sve raditi zajedno, da vam se moraju sviđati iste stvari, isti ljudi, iste aktivnosti... Želite li biti sretna osoba koja se zrelo ponaša, osjećaj sebe kao unikatne jedinke i dalje mora ostati dominantan dio vas, navodi sociolog Bruno Šimleša u svojoj knjizi Istine i laži o ljubavi. „Mi je vaš novi identitet, ali ne postaje jedini i ne bi smio biti dominantan“, ističe autor. Osim toga, zbog takvog ponašanja možemo partnera početi uzimati zdravo za gotovo. Kako objašnjava britanska psihoterapeutkinja i psihoanalitičarka Susie Orbach, teško je darovati pažnju nekome tko uopće „nije tu“. Teško je pokloniti pažnju kada je netko svaki dan ispred vas i kada vam se život potpuno isprepleo. Ako ne pripazite, lako možete prestati gledati na partnera kao na individuu. Kako biste se othrvali „mi“ mentalitetu, potrebno je održavati ravnotežu između toga da je partner „vaš“, ali i „svoj“, odnosno kao što Šimleša kaže: „Ja + Ti = Mi, ali taj Mi ne ukida pojedinačne Ja.“ Mudro je i nužno prilagoditi dio svog vremena (partneru), ali ne smijemo prilagoditi ono što mi jesmo, ne smijemo odustati od toga, objašnjava autor naglašavajući da nijedna veza nije toga vrijedna.

3. Ljubav je akcija, a ne osjećaj

Jedna od najvećih lekcija koju je tijekom svoje dugogodišnje prakse spoznala autorica bestselera i seksualna terapeutkinja Esther Pereljest da je ljubav djelovanje/akcija, a ne osjećaj. „Ako mi kažete: 'Stalo mi je do mog partnera', moje pitanje glasi: 'Kako to pokazujete?' Činjenica da vi osjećate ljubav nije dovoljna. Čak i ako pretpostavljate da vaš partner zna da ga volite, svejedno zaslužuje dokaz, male geste pažnje koje govore da vam je stalo“, navodi stručnjakinja za parove. Primjerice, mali znaci pažnju mogu biti neko sitno iznenađenje, dar ili provođenje dana na način koji preferira vaš partner. Štogod odabrali, važno je da partner primijeti vašu namjeru. Kako objašnjava Perel, tako partneru bez riječi govorite: Važan si mi i to ću ti pokazati.

4. (Ne) realistična očekivanja

Često su naša očekivanja od partnera ili supružnika prevelika, pretjerana, pogrešna, nerealistična pa nas u sudaru sa stvarnošću dočeka razočaranje. Iz očekivanja katkad nastaju pukotine koje bismo mogli izbjeći da smo bili racionalniji u svojim očekivanjima, kaže psihologinja Mirjana Krizmanić. „Žena koja je ušla u brak očekujući kako će ju muž svaki dan 'nositi preko praga' ili da će uvijek i u svako doba prepoznati njezine neizrečene želje i potrebe tim očekivanjima ugrožava svoj brak, kao što to čini muž sa sličnim očekivanjima. Bračni partneri trebali bi, ako ne prije, onda barem u braku razgovarati o svojim ciljevima, željama, potrebama, motivima, kao i o načinima njihova ostvarivanja, ne oslanjajući se na iracionalna očekivanja kako će sve 'samo doći na svoje mjesto'“, piše psihologinja u svom bestseleru Tkanje života zaključujući da dugotrajna neispunjena očekivanja stvaraju nezadovoljstvo i gorčinu, koja poput solne kiseline nagriza međuljudske odnose.

Shutterstock 

5. Očistite komunikaciju od pogrešnih interpretacija

Kad između vas i vašeg partnera postoji dublje nerazumijevanje ili konflikt, lako se može dogoditi da svatko priča svoje, bez pravog razumijevanja onog što jedno drugom govorite. Ova jednostavna vježba koju preporučuje psihologinja Tomica Šćavina pomoći će vam da komunikaciju očistite od pogrešnih interpretacija.

1. korak: Jasno recite da imate osjećaj da se međusobno „ne čujete“ ili ne razumijete.
2. korak: Predložite partneru da napravite „vježbu slušanja“ u kojoj ćete svaki put kad vaš partner nešto kaže, ponoviti ono što je rekao. Isto tako, kad vi nešto kažete, on će ponoviti za vama. Primjerice, nakon što partner ispriča kako ga je ljutilo vaše kašnjenje, vi njegovu priču sumirate: „Želiš reći da ti smeta kad kasnim jer smatraš da ti time dajem do znanja da si mi nevažan?“
3. korak: Ako se partner složio s time da ste ga dobro razumjeli, dajte mu svoj odgovor ili refleksiju na ono što je rekao. Primjerice: „Ti si mi itekako važan. Stvar je u tome da problem s kašnjenjem imam i u drugim odnosima. Ne znam točno zašto to radim... Možda kasnim kad osjećam da netko od mene ima prevelika očekivanja.“
4. korak: Partner ponavlja ono što ste rekli. Primjerice: „Znači, kažeš da kasniš jer ja imam prevelika očekivanja.“
5. korak: Ako vas partner nije dobro razumio, ispravljate ga. Primjerice: „Ne, rekla sam da ne znam točno zašto to radim. Možda kasnim onda kad imam osjećaj da netko od mene očekuje previše. Osim toga, rekla sam ti da si mi jako važan. Nadam se da si i to čuo.“
6. korak: Partner ponavlja ispravljenu verziju: „Ok... Kažeš mi da nisi sigurna zašto kasniš i da možda kasniš jer imaš osjećaj da imam prevelika očekivanja od tebe. I jako sam ti važan, čujem te.“

U slučaju da vas partner i dalje ne razumije, i dalje ga ispravljajte, sve dok ne postanete sigurni da vas je potpuno razumio. Naravno, jednako vrijedi i kad se vi trudite razumjeti njega. Ova vježba, pojašnjava psihologinja, oduzima spontanost u komunikaciji, ali ako spontanost vodi samo u sve veći konflikt, stvaranje zida i međusobno nerazumijevanje, onda više i nije tako važna. Važno je da se uspijete razumjeti.

6. Kada riječi presuše, gledajte se u oči

Ponekad su rane i povrede toliko duboke - toliko smo ljuti, razočarani ili iziritirani partnerom da se riječima povređujemo još više. U tim je situacijama - onda kada ništa ne pali - dobro prepustiti se praksi šutnje. Jedna od tehnika koju preporučuje terapeutkinja Sanja Tatalović jest gledanje u oči. Sjednite jedno nasuprot drugome, pustite omiljenu laganu glazbu ili budite u tišini i samo se promatrajte - gledajte se u oči. Proces neka traje oko 15 minuta. Budite bez riječi i pokreta, samo gledajte oči preko puta. Dopustite si emocije i iskrenost bez riječi. Nakon toga možete se zagrliti. Ponavljate ovo danima, sve dok ne primijetite da ponovno možete razgovarati smireno i bez ega.

7. Osvijestite vlastite emocije

U partnerskom odnosu najviše učimo o sebi i o svojim emocijama. Emocije se nalaze u našem tijelu i ponekad vam frustracija, koju je izazvalo partnerovo ponašanje, može prouzročiti bol. Tu bol mnogi osjete u području vrata, prsa ili trbuha. Kako biste se lakše nosili s takvim situacijama, pomoći može vježba procesuiranja emocija koju prakticira psihoterapeutkinja Karmen Kmetović Prkačin. Na mjesto gdje osjetite bol položite oba dlana i zatvorite oči. Pokušajte prepoznati o kojoj je emociji riječ (npr. ljutnja, mjesto boli = trbuh ili tuga, mjesto boli = prsa...). Tada u sebi ili na glas ponavljajte: „Ja volim i prihvaćam svoju ljutnju/strah/tugu“ onoliko puta dok ne osjetite olakšanje; najčešće ćete primijetiti da je emocije prošla kroz tijelo izdisajem. Ova vježba, kaže psihoterapeutkinja, pomaže da se brže vratimo u ravnotežu te preveniramo daljnje svađe i prepirke.

8. Novi pogled na „starog” partnera

Ženama se češće nego muškarcima dogodi da izgube kontakt sa svojom seksualnošću u dugogodišnjim monogamnim odnosima. Žene se često osjećaju kao majke, supruge, snahe, kćeri, djelatnice... a zanemare svoju ulogu seksualnog bića i doživljaj sebe kao seksualne žene. Nedostatak seksualne želje nerijetko vodi do nesporazuma i neispunjenih očekivanja. Srećom, nismo potpuno nemoćni pred tom situacijom. Pomoći može, savjetuje gestalt terapeutkinja i seksualna terapeutkinja Nataša Barolin Belić, jednostavna vježba koja povećava svijest o sebi kao seksualnom biću i može donijeti neke nove ili možda zaboravljene ili zanemarene užitke i radosti.
Kad ste sami kod kuće, stanite nagi pred ogledalo, gledajte se i nježno dodirujte osvješćujući svoje seksualno JA. U kojim se dijelovima svoga tijela osjećate seksualno? Jesu li to genitalije ili neki drugi dio? Što volite na svom tijelu? Što možete s radošću darovati svojoj partnerici/partneru i pritom se osjećati seksualno? Kad si to osvijestite, podijelite to s partnerom. Uključite elemente romantike u svoj seksualni susret, primjerice, nježnu, laganu glazbu i mirisne svijeće. Sjednite, može i goli, jedno nasuprot drugome i gledajte se u oči, duboko i dugo. To može biti teško jer nismo navikli na takav kontakt.

Pogled može biti duboko intiman i nije lako izdržati da nas netko dugo gleda u prozore naše duše. Pokušajte izdržati, odolite početnim naletima smijeha i tražite jedno drugome u očima seksualno biće. Vjerujem da ćete ga uspjeti vidjeti nakon što savladate početnu nelagodu zbog izlaska iz svoje zone ugode. Kad osjetite intimnost i svoje i partnerovo seksualno biće, počnite se, i dalje se gledajući u oči i sjedeći jedno nasuprot drugog, dodirivati rukama. Pokušajte u svaki dodir unijeti seksualnost. Možete se dodirivati istodobno ili naizmjence. Polako, nježno ili snažno – kako god vam odgovara. Dajte si vremena za dodirivanje. Neka to traje i neka bude na neki nov način. Jednako činite i s ljubljenjem - osjetite dodir kože, usana, ruku druge osobe. Dodirujte, grickajte i ljubite za svoje vlastito zadovoljstvo i zatim i za zadovoljstvo drugog. Pokušajte na nov način doživjeti već poznate dodire. Osjetite da grlite seksualno biće svog partnera. Dišite duboko, dopustite svom grlu da pusti glas. Dopustite tijelu da se miče kako mu odgovara.