Plave su oči mlađe i osjetljivije

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu 2008. godine su analizom DNK u ljudi s plavim očima širom svijeta došli do zaključka da su plave šarenice nastale znatno kasnije nego one drugih boja. Prema tom istraživanju, do razdoblja prije 6000 - 10.000 godina svi su ljudi imali smeđe oči, a potom se na završetku ledenoga doba dogodila genska mutacija zbog koje su se u nekih ljudi počele pojavljivati plave oči.

Iznesena je teorija da je prva plavooka osoba, najvjerojatnije žena, živjela na Balkanu ili u području oko Crnoga mora, te da je ona zajednički predak svih plavookih ljudi na svijetu kojih je danas, kažu znanstvenici, 2,2 posto, dok ostali imaju drugačiju, najčešće smeđu boju očiju.

„Neka istraživanja doista ukazuju na to da je plava boja očiju mogla nastati mutacijom gena na nekom pojedincu. Ne postoji plavi pigment u očima, nego se plava boja pojavljuje u onih ljudi čije šarenice imaju nisku razinu pigmenta melanina. Svako oko u osnovi je plavo, a kakve će boje biti, ovisi o količini melanina, ili pak o prisutnosti drugih pigmenata poput lipofuscina. Većina novorođenčadi rađa se plavih očiju, a potom se boja očiju mijenja ovisno o nasljeđu.

Djeca plavookih roditelja ne moraju imati plave oči

Djeca čija su oba roditelja plavooka mogu imati smeđe oči zato što nasljeđivanje plave boje očiju nije dominantna (prevladavajuća) osobina, nego u tome sudjeluje više gena“, objašnjava specijalistica oftalmologije dr. Irena Filipović-Grčić, vlasnica istoimene oftalmološke ordinacije. Napominje i da pigment melanin štiti oko od Sunčeva zračenja. Budući da plave oči sadrže malo melanina, jasno je zašto se priroda pobrinula da je najmanji udio plavookih ljudi u svjetskoj populaciji.

Ljudi s plavim očima osjetljiviji su na svjetlo, više im smeta rad za računalom, češće pate od sindroma suhoga oka te imaju veći rizik obolijevanja od senilne makularne degeneracije i melanoma žilnice oka.