Priča o Korneliji i Vedranu
Kornelija i Vedran, bračni par iz Sesveta, mjesecima su bili u potrazi za stanom u Zagrebu, no sve što su vidjeli bilo je ili nedovoljno dobro ili preskupo. Još je jedna nedjelja prolazila u uzaludnoj potrazi kad se par našao ispred zgrade u Trnskom. Zgrada im se na nije dopala i bili su na rubu da se okrenu i odu, no ipak su odlučili iz pristojnosti popeti se na treći kat i popričati s vlasnikom.
Ne, ni ovaj put im stan nije odgovarao, no u razgovoru je Vedran, informatičar, doznao da je gazda ujedno vlasnik informatičke kompanije. Dopale su mu se Vedranove ideje i pala je odlična poslovna ponuda. Za tri mjeseca, zahvaljujući novom priljevu sredstava i povećanoj kreditnoj sposobnosti, Kornelija i Vedran kupili su novi stan, kakvom se prije nisu mogli nadati.
Odluka da ipak porazgovaraju s vlasnikom i nađu nešto što zapravo nisu tražili, zlatan je primjer sretne slučajnosti, koju Anglosaksonci zovu serendipity. Izraz je popularizirao istoimeni film s Kate Beckinsale i Johnom Cusackom, u kojemu se dvoje zaljubljenih ponovno sreće spletom gotovo nevjerojatnih okolnosti.
Izraz serendipity dolazi iz perzijske bajke Tri princa iz Serendipa, pri čemu je Serendip perzijsko ime za Šri Lanku. U priči, prinčevi intuicijom otkrivaju svakojake vrijedne stvari kojima se nisu nadali.
Širom otvorite oči
Ekipe psihologa s Državnog sveučilišta Sjeverna Karolina i Sveučilišta Sveta Marija u Marylandu u odvojenim su istraživanjima otkrile da je faktor slučajnosti vrlo važan u oblikovanju profesionalne karijere. Dobre ideje i preporuke za posao često dolaze iz malo vjerojatnih izvora i u neočekivanim situacijama. U moru slučajnih događaja bolje se snalaze oni koji su sposobni, uvjereni u vlastitu vrijednost, voljni preuzimati rizik i drže oči otvorene da im ne prilika ne promakne.
Jedan je domaći crtač naišao na sjajan posao u Pixaru, vodećem američkom studiju za animaciju, uočivši obavijest o potrebi za novim kadrovima na LinkedInu.
Sretne slučajnosti osmjehuju se ljudima koji su opušteniji i koji se previše ne opterećuju pojedinostima. Primjerice, umjesto da si zacrtate da ćete raditi kao dizajner majica kratkih rukava u Milanu, bolje je da vam cilj bude uspjeh u modnoj industriji. U suprotnom, previđat ćete ili odbijati sve što nema veze s Milanom ili majicama kratkih rukava iako u istoj branši možete ostvariti sjajnu karijeru i na drugome mjestu.
„Nemojte se unaprijed ograničavati, već pričekajte dok vam ne bude očigledno u kakvoj ste se situaciji zatekli i što se nalazi pred vama“, napominje psiholog Richard Wiseman.
„Učinite nešto različito od onog što činite inače“, kaže britanski psiholog Ben Fletcher. „Ne mora to biti vezano uz vaš cilj. Da biste ušli u stanje duha osjetljivo na prepoznavanje sretnih slučajnosti, dovoljno je da razbijete rutinu.“
Budite voljni reći 'da'
Kad iskrsne neočekivana prilika, većini se javljaju dvije suprotne emocije – radoznalost i strah od nepoznatog. Koja će emocija prevladati? Kod nekih prevladava radoznalost i spremnost na ulazak u pustolovine, a kod drugih tjeskoba i otpor naglim promjenama. Sklonost jednom ili drugom načinu reagiranja razvija se prilično rano, možda već u pubertetu. Zbog toga se život nekih ljudi čini ispunjen sretnim podudarnostima, dok drugi žale za stazama kojima nisu krenuli. Ljudi koji „nisu iz Serendipa“ teško se odupiru unutarnjem glasu koji ih upozorava da nisu dovoljno iskusni za određeni posao ili dovoljno privlačni da pristupe preplanuloj djevojci u minici.
„Dvojite li, razmislite zbog koje biste odluke više zažalili u budućnosti. Prihvaćanje neočekivane prilike nanosi kratkoročni stres, no moguće je da ćete dugoročno izvući korist“, savjetuje Wiseman. Na koncu, zapitajte se što je najgore što vam se realno može dogoditi. I kolika je vjerojatnost da će se baš to dogoditi.
Ne dajte se obeshrabriti
Život ljudi iz Serendipa nije idealan. Neki potezi ne ispadnu najbolje. Mnogi uspješni poslovni ljudi pretrpjeli su i neuspjehe. No ljudi otvoreni prema slučajnostima jedva čekaju da im život nanese novu iznenadnu priliku.
Ne možemo svi biti iz Serendipa, ali kretanje u neplaniranim smjerovima svima podiže raspoloženje jer u život unosi raznolikost. Istraživanje psihologinje Sonje Lyubomirsky sa Sveučilišta u Kaliforniji pokazalo je da razbijanje monotonije čini ljude sretnijima i kratkoročno i dugoročno. Razgovor s neznancem u čekaonici, listanje časopisa koji je netko ostavio na klupi ili obilazak dućana u koji nikad nismo ušli aktivira mozak i potiče rast novih moždanih stanica.
Taj fiziološki proces održava mozak svježim i mladim i, gle čuda, sposobnijim idući put prepoznati dobru priliku i zaobići onu koja samo djeluje zavodljivo. Jer, dobra vijest za ljude iz Serendipa i one koji žele to postati jest da i nakon propuštene prilike uvijek slijedi nova.
.png)
.png)
