Što je toliko važno u ajurvedskoj prehrani?

Pravilna prehrana hrani um, tijelo i duh

Prema tipu...

Koja će hrana pojedincu biti preporučena određuje se prema njegovoj dominantnoj doši, jačini probavne vatre (agni), o njegovoj fizičkoj aktivnosti i sl. Primjerice, ako osoba ima naglašenu vata konstituciju, treba jesti masniju i sočniju hranu jer takva hrana balansira tu došu, a kad je u tijelu naglašena pitta, potrebno je konzumirati blago začinjenu i kuhanu hranu, nikako prženu i fermentiranu, dok kod dominantne kaphe treba jesti laganu hranu, kuhanu na pari ili vodi, s malo masnoća, blago zaljućenu, i smanjiti količinu soli i šećera.

Osim toga, ajurveda hranu dijeli i prema jedinstvenim kvalitetama kao što su: rasa (okus), virja (aktivne komponente ili potencijal), vipaka (postprobavni učinak namirnice na organizam), prabhava (farmakološki efekt ili posebna kvaliteta namirnice). Okus ima glavnu ulogu u pravilnoj probavi hrane jer kombinacijom svih okusa balansiramo doše u tijelu i djelujemo na pravilno funkcioniranje probave.

Šest okusa i njihova svojstva prema ajurvedi

Prema ovoj podjeli, hrana se dijeli na šest okusa: slatko (madhura), kiselo (amla), slano (lavana), ljuto (tikta), gorko (katu), adstringentno (kashaya). Svi su okusi važni za pravilnu stimulaciju imunosnog sustava. Osim toga, svaki od njih ima svoju osjetilnu bazu na jeziku i korespondira s određenim organom vezanim za probavu i apsorpciju hrane.

Okus slatkoga nalazi se na vrhu jezika i korespondira sa štitnjačom i gornjim dijelom pluća. Ljuto korespondira s glavom i želucem, gorko s gušteračom, slezenom i jetrom, adstringentno s debelim crijevom, kiselo s plućima, a slano s bubrezima. Ako pretjerujemo s određenim okusima, opterećujemo i pripadajuće im organe.  

Ravnoteža

Svaki okus konzumiran u odgovarajućoj količini donosi blagodat cijelom organizmu. Tako slatko daje snagu i potiče život kao cjelinu, čini kožu sjajnom i dobro utječe na grlo, ali ako se pretjeruje u konzumaciji slatkog, u organizmu se povećava kapha doša te se stvara prekomjerna težina i kongestija, bolesti respiratornog sustava. Kiselo potiče probavnu vatru, stimulira um i stvaranje sline, a pretjerana konzumacija kiselog okusa stvara žgaravicu i otežava probavljanje hrane.

Slani okus u odgovarajućim količinama djeluje kao sredstvo protiv grčeva, stvara energiju, održava hidrataciju i elektrolite u tijelu, a pretjerana upotreba slanog u prehrani potiče zadržavanje vode u tijelu i visoki krvni tlak. Ljuti okus potiče probavnu vatru, čisti sinuse (uklanja višak sluzi), potiče apsorpciju hranjivih tvari i cirkulaciju, pomaže u eliminaciji štetnih tvari te podiže energiju i vitalnost tijela.

S druge strane, pretjerana upotreba ljutog u prehrani stvara umor, pretjeranu žeđ, čak potiče i sterilitet. Gorka hrana djeluje kao antipiretik, tonificira gušteraču i reducira masnoće, a pretjeranim konzumiranjem gorke hrane nastaju mučnine i vrtoglavice. Trpki okus potiče apsorpciju i vezivanje hranjivih tvari, a njegova pretjerana konzumacija pospješuje koagulaciju krvi i opstipaciju.

Kombinacije

Kad se različita hrana uzima zajedno, i to u neodgovarajućim kombinacijama i količinama, a karakteristike namirnica nisu kompatibilne, javljaju se opstipacija, nadutost, kiselina, kao i nakupljanje toksina u organizmu, što poslije uzrokuje razne zdravstvene tegobe.

Recimo, mlijeko nije dobro uzimati s voćem, pogotovo kiselim. Mlijeko je slatko, a voće kiselo pa zajedno u probavnom sustavu potiču kemijske procese koji štete organizmu i opterećuju probavu. Međutim, ako se te namirnice uzimaju odvojeno, mogu potaknuti probavnu vatru i blagotvorno djelovati na zdravlje pojedinca. Svaka od namirnica može na specifičan način modulirati doše, tj. tipove energija u tijelu.

Što manje sirovo, što više kuhano

Na primjer, ako konzumiramo hranu koja ima odlike neke od doša, a mi tu došu već imamo naglašenu ili je u neravnoteži, onda takvom hranom povećavamo taj, već postojeći, problem. Ako imamo povećanu vata došu u tijelu - a odlike vate su hladna, suha, lagana -  onda ćemo, da bismo se izliječili, uzimati namirnice koje imaju suprotne karakteristike od ove doše. Primjerice, jest ćemo masniju hranu poput maslaca, riže, slatkog voća, vrhnja...

Općenito, ajurveda preporučuje da što manje konzumiramo svježe namirnice, a što više kuhane, jer kuhana hrana ima zagrijavajući efekt na tijelo, potiče probavnu vatru, a sirova hrana hladi organizam i tako smanjuje probavnu vatru. Ne preporučuje se konzumiranje ostataka hrane je se smatra da hrana koja stoji nekoliko sati više nije svježa i potiče stvaranje ame, tj. toksina u tijelu.

Ne jesti kad smo uzbuđeni, nervozni, ljutiti ili tužni

U ajurvedskoj prehrani i dijeti važno je i vrijeme uzimanja obroka. Primjerice, ljudima s naglašenom vata došom preporučuje se uzimanje hrane od jutra do večeri, i to u manjim porcijama i više puta. Pita tipovi svoj glavni obilni obrok mogu konzumirati oko podneva, i to veću porciju s obzirom na to da imaju dobru probavnu vatru. Kapha tipovi mogu čak i preskočiti doručak jer imaju sporu probavu i nemaju jak apetit.

Važno je ne jesti onda kad smo previše uzbuđeni, nervozni, ljuti ili tužni jer te negativne emocije loše djeluju na probavu pa hrana koju tada konzumiramo može napraviti više štete nego koristi. Tako unesena hrana loše utječe na um, osjetilne centre u mozgu, percepciju i mentalno stanje pojedinca.

Kako hrana utječe na psihičko stanje?

Osim prema okusu, ajurveda hranu dijeli i prema tome kako utječe na naše mentalno i psihičko stanje. Smatra se da okus, miris, način pripreme te izgled hrane utječu direktno na um, tj. na mentalnu bistrinu i energiju. Prema tom utjecaju, hrana se dijeli na tri grupe:

Satva ili lagana hrana: riža, svježe povrće, mlijeko, maslac, med, voće... Lagana hrana daje mentalnu bistrinu, harmoniju te svjesnost.

Rajas ili jaka hrana: češnjak, kava, vino, previše začinjena i ljuta jela... Jaka hrana može potaknuti fantaziranje, ljubomoru i ego. Iako za normalno funkcioniranje u životu i hrana takve kvalitete mora biti zastupljena u prehrani, ona se ipak mora konzumirati u malim količinama.

Tamas ili hrana koja izaziva tupost: zamrznuta hrana, meso, kikiriki, ostaci hrane... Ovakva hrana probavlja se dugo i potiče lijenost te stvara osjećaj letargije i zbunjenosti. Tamas hrana također treba biti uključena u prehranu, ali s velikim oprezom.

Topla ili prokuhana voda

Osim hrane, i pravilno uzimanje tekućine vrlo je važno za zdravu probavu, a time i cjelokupno zdravlje. Smatra se da je voda izvor života, a naše je tijelo uglavnom od nje i sačinjeno. Topla ili, još bolje, prokuhana voda potiče probavu, umiruje sve tri doše, a hladna voda gasi element vatre koji je bitan za zdravu probavu i na taj  način potiče nepovoljan rast doša. Hladna se voda može konzumirati jedino onda kad je vruće, primjerice, ljeti – kad je pitta, odnosno element vatre pojačan i u prirodi i u organizmu pa ga je potrebno umiriti.

Znamo li da ajurvedski stručnjaci sagledavaju sve ove aspekte prilikom određivanja individualno prilagođene prehrane, jasno je zašto se hrana u ajurvedi smatra punovažnim dijelom liječenja. Ovaj cjeloviti pristup i njegovi principi su univerzalni – mogu se primijeniti u svakom tipu prehrane, podneblju i kuhinji – jednako će dobro funkcionirati u mediteranskoj, azijskoj, europskoj i kineskoj.

Više doznajte na Facebook stranici Veda House Croatia