Ne možemo voditi druge ako nismo naučili voditi sebe

Postoji mnogo definicija vodstva, a još više opisa uspješnog vodstva. Od definicije Harryja S. Trumana, 33. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, koji je vodstvo definirao kao sposobnost uvjeravanja ljudi na postizanje ciljeva kad sami od sebe to ne žele učiniti do definicija vodstva u kojima je vođa svaka osoba koja svojim riječima i djelima inspirira druge da budu bolji, čine bolje i žive bolje. Ovdje ćemo se baviti potonjom definicijom vodstva. Svatko od nas može biti vođa, motivirati i inspirirati druge, i u poslovnom i u privatnom okruženju. Pitanje je kako to činiti i postići željene rezultate.

Želimo li biti uspješni u vođenju, trebamo krenuti od sebe. Riječima stručnjaka za leadership Robina Sharme: „Ne možemo voditi druge ako nismo naučili voditi sebe.“
Ako ne poznajemo sebe, ne znamo kuda želimo ići i kamo želimo stići, ne upravljamo svojim emocijama i ponašanjem i teško ćemo dugoročno uspješno voditi druge. Iako je ovo samo po sebi jasno, u praksi često nailazimo na posve drugačiju perspektivu.

Definicija dobrog vođe

Kao što ne postoji jedinstvena definicija dobrog roditelja, tako ne postoji ni jedinstvena definicija dobrog vođe. Ono čemu trebamo težiti jest da postanemo dovoljno dobri u vođenju. Definicija dovoljno dobrog vođe mogla bi odgovarati psihološkoj definiciji dovoljno dobre majke. Kaže se kako je dovoljno dobra majka ona koja trećinu vremena radi stvari kako treba, trećinu vremena griješi, a trećinu vremena nastoji ispraviti pogreške i učiti na njima.

Sukladno tomu, dovoljno dobar vođa bio bi onaj koji trećinu vremena izvrsno vodi sebe i druge, trećinu vremena griješi, a trećinu vremena ispravlja svoje pogreške, nastoji iz njih učiti i biti bolji. Želimo li procijeniti uspješnost bilo kojeg vođenja, moramo ga gledati kroz dvije glavne perspektive: ostvarenje rezultata i zadovoljstvo ljudi.

Uspješno vodstvo = izvrstan rezultat + zadovoljni ljudi

Imamo li uspješan rezultat, a nezadovoljne ljude, dugoročno nećemo imati ni rezultata. Imamo li zadovoljne ljude, a nemamo uspješan rezultat, ljudi će izgubiti motivaciju, pa ni to nije dugoročno održivo. Ovo treba imati na umu u situacijama kad nešto organiziramo, na primjer, veliku proslavu za zajedničke prijatelje, ali i kad poslovni tim vodimo prema ostvarenju poslovne misije i vizije. Sve navedeno ide u prilog tomu da je emocionalna inteligencija nezaobilazni faktor u vođenju koji s velikom sigurnošću može doprinijeti njegovoj uspješnosti.

Pojam emocionalna inteligencija (EI ili EQ) termin je koji su uvela dva istraživača, Peter Salavoy i John Mayer, a populariziran je istoimenom knjigom Dana Golemana. Kad je riječ o emocionalnoj inteligenciji, govorimo o 1) samosvijesti; 2) sposobnosti upravljanja svojim emocijama, motivacijom i ponašanjem; 3) poznavanju drugih ljudi i 4) kreiranju uspješnih odnosa i uspješne komunikacije s drugim ljudima.

Osoba s visokom razinom emocionalne inteligencije ponaša se...

Drugim riječima, visoka razina emocionalne inteligencije podrazumijeva da osoba poznaje sebe i svoje vrijednosti, živi i radi u skladu s vlastitim integritetom, zna upravljati svojim emocijama i ponašanjem, ima općenito pozitivan stav, svjesna je ljudi koji je okružuju, razumije njihove stavove i razmišljanja, ima razvijenu empatiju te radi i djeluje za dobrobit drugih.

Osoba visoke emocionalne inteligencije dobar je komunikator i pregovarač, ima moć utjecaja te je u stanju zajedno s drugima raditi na ostvarenju svojih, timskih i organizacijskih ciljeva. Nije teško primijetiti da je definicija osobe s visokom razinom emocionalne inteligencije vrlo slična definiciji dobrog vođe.

Samosvijest kao početna točka

Biti svjestan sebe znači imati jasnu sliku svoje osobnosti, poznavati svoje snage, slabosti, misli, uvjerenja i emocije, ali i znati što nas motivira i pokreće. Kad kažemo da netko ima visoku samosvijest, to znači da je ta osoba prilično svjesna sebe.

Ako netko ima loše mišljenje o sebi, kažemo da ima nisku samosvijest. Međutim, isto vrijedi i ako osoba ima previsoko mišljenje o sebi – to također znači da ima nisku samosvijest.

Možemo slobodno reći da je samosvijest mjesto iz kojeg sve počinje. To je mjesto iz kojeg krećemo kreirati život kakav želimo. Kad smo svjesni sebe, znamo kuda nas naše emocije i nagoni vode, ali smo svjesni i svojih misli, riječi i djelovanja. Samosvijest je baza na kojoj gradimo svoj karakter. Ona nam omogućava vođenje sa svrhom, povjerenjem, autentičnosti i otvorenosti.

Kako razviti samosvijest i uspješno upravljati sobom

Najbolje je krenuti zapisivanjem osobne SWOT analize (Strenghts, Weekness, Opportunities, Threats), odnosno zapisivanjem svoje snage, slabosti, prilika za razvoj i prijetnji koje nas mogu snaći ne budemo li radili na sebi.

Upitajte nekolicinu bliskih ljudi iz svog privatnog i poslovnog života da napišu kakvim vas oni vide, ali im nemojte pokazati svoje zapise. Ako se vaša slika generalno podudara s njihovom, velika je vjerojatnost da imate visoku razinu samosvijesti. Ako se slike znatno razlikuju, razmislite što tomu može biti razlog.

Kad govorimo o upravljanju sobom, govorimo o upravljanju emocijama, ponašanjem i samomotivacijom. Danas postoji mnogo tehnika koje vam mogu pomoći u upravljanju emocijama, od raznih oblika meditacije, mindfullnessa i tehnika disanja do kognitivno-bihevioralnih metoda. Sve su tehnike dobre ako ih kontinuirano koristite.

Pokušajte tjedan dana pisati dnevnik svojih emocija kako biste uočili koje situacije i koji ljudi vam izazivaju najviše stresa. Odaberite bilo koju tehniku opuštanja i kontinuirano je koristite barem 30 dana, osobito prije potencijalnih stresnih situacija i susreta s vama izazovnim ljudima.

Kvalitetno vođenje drugih: Što je Blanchardov model situacijskog vođenja?

Koja je vaša osobna misija i koje su vam vrijednosti?

Da biste bili uspješni u vođenju, trebate biti i svjesni svoje osobne misije i vlastitih vrijednosti jer jedino tako možete djelovati u skladu s vlastitim integritetom.

„Zapisivanje osobne misije može promijeniti i vas i vaš način razmišljanja i postavljanja prioriteta te uskladiti vaše postupke s vašim vjerovanjima i vrijednostima“, opisao je važnost osobne misije Stephen Covey, poslovni čovjek i autor brojnih knjiga o poslovnom uspjehu.

Kad napišete svoju osobnu misiju, otkrit ćete što želite u životu i kako to možete postići. Osobna misija odnosi se i na privatni i na poslovni život. Kad ju jednom zapišete, povremeno joj se možete vraćati i, ako bude potrebno, dorađivati je, no generalno gledajući, ona predstavlja dugoročne smjernice puta kojim želite ići. Upravo zbog te dugoročnosti njena izrada može biti zahtjevna, i intelektualno i ­vremenski.

Pisanjem osobne misije želimo odrediti generalni smjer kretanja svoje budućnosti. To može biti rečenica, paragraf ili cijeli esej koji objašnjava vaš smisao i svrhu. Ona može predstavljati i izreku o tome kako želite živjeti svoj život, koju možete koristiti kao mantru. Također, na neki vam način dopušta reći „ne“ svim onim stvarima i ljudima koji predstavljaju distrakciju na tom vašem putu.

Vježba: Podsjetnik na osobnu misiju