Strah od nepoznatog

Stručnjaci kažu da osobe koje prežive prirodne nepogode mogu neko vrijeme nakon događaja imati simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. "Ono što izaziva strah je činjenica da nemate kontrolu nad događajem", pojasnila je klinička i forenzička neuropsihologinja dr. Judy Ho u razgovoru za CBS Los Angeles.

Prema američkom Centru za kontrolu bolesti mladi su čak izloženi većem riziku od mentalnih poremećaja kada je riječ o anksioznosti, depresiji i posttraumatskom stresnom poremećaju. To je zato što oni slabije razumiju što se doista zbiva, nemaju iskustva s takvim događajima i imaju manju kontrolu nad situacijom.

Ako provodite minute i sate, čak i dane u napetom razmišljanju o svim stvarima koje bi se mogle dogoditi, to je tjeskoba - neugodan, ponekad bolan osjećaj koji raste u vama zbog straha od nepoznatog. Kad te emocije ugroze vašu sposobnost obavljanja dnevnih zadataka, radi se o anksioznom poremećaju.

Kod svake osobe anksioznost se očituje nešto drugačije. Prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, neki od najčešćih simptoma uključuju osjećaj nemira, ranjivosti, preosjetljivosti, zatim hiperaktivnost, poteškoće sa spavanjem, brzo umaranje, poteškoće s koncentracijom, napetost u mišićima, stalnu zabrinutost.

Ako vi ili netko koga poznajete osjeća tjeskobu nakon potresa, pročitajte nekoliko savjeta i trikova kako možete očuvati zdravlje uma i smiriti se nakon proživljene prirodne nepogode:

  • Zatražite pomoć od stručne osobe, liječnika ili psihologa

Povodom aktualne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, stručnjaci Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ otvorili su osam telefonskih linija za psihološku pomoć osobama koje se nalaze u samoizolaciji ili karanteni.

Nazovite ako osjećate tjeskobu ili vam treba psihološki savjet.

Razgovori sa stručnjacima mogući su svakodnevno od 8.00 do 20.00 sati na sljedećim telefonskim brojevima: 01 2991 356, 01 4696 276, 01 4696 107, 01 4696 297, 01 6468 334, 01 6468 335, 01 6468 337 i 01 6468 338.

  • Razgovarajte s bliskim osobama

Kad izgovorite ono što vas muči, "izbacite" to iz sebe verbalno, to vam pomaže da se brže oporavite od proživljenog.

  • Dijelite pošalice jer smijeh je lijek

S osobama s kojima komunicirate svakodnevno razmjenjujte ne samo informacije, nego i šale. Smijeh je dobar za duh i tijelo i pomaže umu da prebaci fokus s neugodnih na ugodne sadržaje.

  • Pronađite mir u sebi

Zatvorite oči, usmjerite se na disanje i pronađite mirno mjesto u sebi kako biste umanjili osjećaj tjeskobe. Bavite se nekom tjelovježbom - jogom, aerobikom ili se jednostavno napravite par vježbi istezanja. Mindfulness meditacija je, također, dobra za upravljanje tjeskobom.

  • Spavajte redovito i dovoljno

Ako je ikako moguće, spavajte redovno i dovoljno. To će puno pomoći vašem tijelu i duhu da se brže oporave.

  • Volontirajte

Ako možete i to želite, prijavite se za volontiranje, pomaganje onima kojima je najpotrebnije. Pritom, naravno, poduzmite sve mjere zaštite.

Izvor: www.crisistextline.org