Briše se granica između urbanog i ruralnog

Većina svjetskog stanovništva živi u gradovima gdje se zelenilo često žrtvuje na račun betona. Mnoge urbane sredine sve su onečišćenije i pregrijanije, pa se pojačavaju klimatske promjene. Kao najbolja i najjednostavnija protumjera preporučuje se sustavno ozelenjivanje.

Niz svjetskih istraživanja pokazuje da raslinje, a osobito stabla kao najmoćniji prirodni klima-uređaji, najučinkovitije održavaju zrak svježim i čistim. Biljke, naime, upijaju ugljični dioksid i proizvode kisik, a u vrućim danima mogu sniziti prosječnu temperaturu u gradu za čak 12 °C – ako raslinje prekriva barem 40 posto gradskih površina. Stoga su širom svijeta započele akcije masovnog ozelenjivanja urbanih područja.

U tome veliku ulogu ima takozvana ekocentrična arhitektura, odnosno biofilni dizajn životnog prostora u suglasju s prirodnim okruženjem. Pritom je ključno pitanje (samo)održivosti, osobito otkako nas je pandemija koronavirusa poučila važnosti lokalne proizvodnje hrane i drugih potrepština, kao i važnosti samog boravka u zelenilu jer ojačava imunitet i djeluje kao prirodni antidepresiv.

Stoga u vizijama sutrašnjice više nema granica između urbanog i ruralnog, nego su i najluksuzniji velegradski neboderi pogodni za vrtlarenje. Građevine postaju „urbane šume“ da bi pružile dom ne samo ljudima nego i biljkama, pticama, pčelama... Upravo su ta marljiva i vrhunski organizirana bića nadahnuće arhitektima u osmišljavanju najpovoljnijih stambenih rješenja.

Futurističko saće

Heksagonalna struktura saća među najsavršenijim je primjerima prirodnoga graditeljstva jer omogućuje najbolju iskoristivost prostora. Po uzoru na pčelinje „inženjerstvo“ i skladan život u košnici, londonski studio Gianluca Santosuosso Design predstavio je The Hive Project – socioekosustav budućnosti.

Zgrade od prirodnih materijala (drvo, konoplja, pješčenjak) sastoje se od heksagonalnih cjelina, odnosno modula, što se mogu spajati i nadograđivati da bi naselje raslo i mijenjalo se prema potrebama stanovnika.

U otvorenim modulima nalazit će se vrtovi, voćnjaci i igrališta. Naselja će imati i pametne digitalne sustave za minimalnu potrošnju i pročišćavanje vode te za iskorištavanje energije Sunca i geotermalnih izvora.

Vertikalno življenje

Gradovi-šume koji pomoću umjetne inteligencije održavaju optimalnu temperaturu, vlažnost i čistoću zraka – vizija je budućnosti kakvoj se nada talijanski studio Luca Curci Architects.

Prema projektu nazvanom The Link, grad je osmišljen kao ekosustav s četiri golema nebodera obrasla s ukupno dva milijuna biljaka, a najviši među neboderima uzdizat će se čak 1200 metara. Takvo vertikalno širenje uvis omogućilo bi da u gradu živi 200.000 ljudi.

Grad bi se opskrbljivao energijom sunca i drugih prirodnih izvora, a hrana bi se proizvodila na ekofarmama oko nebodera i vrtovima u samim građevinama.

Oaza na mostu

Otkako je gradska uprava Pariza najavila da planira do 2030. godine raslinjem prekriti polovinu ukupne gradske površine da bi francuska metropola postala urbana šuma, mnogi arhitekti predstavili su svoja idejna rješenja.

Među njima je Babylon Bridge, most nadahnut legendarnim babilonskim visećim vrtovima. Prema zamisli studija Rescubika, bit će to pješačka oaza iznad Seine, u čuvenoj pariškoj četvrti Bercy.

Središnja atrakcija mosta-parka okrugli je slap čiji će šum biti ugodna protuteža gradskoj vrevi.

Biljni neboder s gljivastim 'nogama'

U australskom gradu Brisbaneu sljedeće godine počinje izgradnja nebodera Urban Forest, prema projektu za koji njegovi tvorci iz studija Koichi Takada Architects tvrde da je „najzeleniji mogući dizajn stambene zgrade“.

Među autohtonim australskim vrstama odabrali su tisuću stabala i 20.000 manjih biljaka što će biti zasađene duž 30-katnice, od parka u prizemlju do krovnog vrta s bazenom.

Urban Forest uzdizat će se na golemim stupovima gljivastog oblika, a bit će izgrađen od takozvanog zelenog betona koji puno manje utječe na okoliš nego uobičajeni beton.

Sva drvna građa imat će ekocertifikat koji potvrđuje da dolazi iz šume kojom se upravlja na održiv način, a kamen i cigla bit će velikim dijelom reciklirani. U zgradi će se nalaziti i edukativni centar u kojemu će posjetitelji moći učiti o bioraznolikosti i biofilnom dizajnu.

'Planina' usred velegrada

Zgrada 1000 Trees uskoro će biti dovršena u Šangaju, na obali rijeke Suzhou. Arhitekti iz londonskog studija Heatherwick osmislili su je kao urbanu verziju planine – granitni masiv načičkan drvećem, što se postupno spušta prema okolnom parku i šetnici uz rijeku.

Osim brojnih stabala u golemim teglama, u zgradi će rasti još 25.000 biljaka od kojih će većina biti zimzelena, kako bi „planina“ cijele godine izgledala bujno. Građevina je projektirana tako da maksimalno iskorištava prirodnu svjetlost.

Zelena spirala

Ovako to izgleda kad se posve stope arhitektura i natura, navodi studio DNA Barcelona Architects koji planira izgraditi luksuzan zeleni neboder Helico Sky-Rise nalik na spiralu, tik do obale u središtu Singapura.

Spiralni elementi nisu samo ukras, nego zgradu prepunu biljaka drže na okupu, a u spirali su i instalacije za proizvodnju solarne energije i održivu vodoopskrbu.