Ne gutajte suze
Svima je jasno da je smijeh nešto sjajno jer je uglavnom povezan s ugodnim iskustvom, bilo smiješnim bilo radosnim. No i plač je zdrav, i katkad ništa kao dobar plač ne pomaže čovjeku da se osjeća bolje.
Mnogi ljudi susprežu suze iako osjećaju poriv za plakanjem. Međutim i okolina ponekad potiče ljude da se suzdrže od plakanja, uz poznatu i neumjesnu primjedbu: „Plakanje ti neće pomoći.“ Kakva zabluda! Kad vam se plače – plačite, koji god bio uzrok, poručuje dr. Dossey, podsjećajući da su se u mnogim drevnim kulturama toliko cijenile suze kao izraz ljubavi i brige da su ih mnogi pohranjivali u bočicama koje su bile posebno za to namijenjene.
Neuroznanstvenik iz Minnesote dr. William H. Frey proveo je 15 godina proučavajući učinak plakanja te zaključio da se 85% žena i 73% muškaraca nakon plakanja osjeća manje tužno i manje srdito. Plakanje, kaže dr. Frey, ublažava stres, snižava tlak, štiti krvožilni sustav i uklanja toksine iz organizma. Kroz suze prolivene zbog stresa iz tijela izlaze štetni kemijski spojevi koji se u stresnom razdoblju nakupljaju u tijelu. To ne vrijedi za suze radosnice ni za suze izazvane iritacijom lukom, koje imaju različit kemijski sastav od suza prouzročenih stresom.
Dopustite si zaborav
Kao što je poželjno otvarati se prema novim sadržajima, ponekad je dobro i zaboravljati one stare. Iako sebi prigovaramo kad nešto zaboravimo, bila to i neka trivijalnost bez koje možemo savršeno živjeti, zapravo pamtimo više nego što je to potrebno. „Svakodnevno obrađujemo i prizivamo u pamćenje fantastičnu količinu podataka. Zato se ne trebamo kriviti zbog onoga što zaboravimo“, piše Dossey u spomenutoj knjizi, upozoravajući da opsjednutost prisjećanjem može dovesti do tjeskobe i uzrujanosti.
S tim se slažu i drugi znanstvenici. „Kad ne bismo zaboravljali, sjećali bismo se gomile nebitnih informacija iz života, koje bi nas utopile u moru neučinkovitosti“, kaže Gayatri Devi, njujorški neuropsihijatar i stručnjak za pamćenje. Zaboravljanje je ključno za dobro funkcioniranje uma, točnije, za učenje, prilagodbu i prisjećanje na važne stvari.
Znanstvenicima su poznati slučajevi ljudi s fantastičnim pamćenjem, koji ne uspijevaju zaboraviti ni potpuno nevažne podatke stare niz desetljeća. Nekoliko takvih pojedinaca proučili su znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu te zaključili da je savršeno pamćenje velika pokora za čovjeka koji ga posjeduje. Jedna od njih, Amerikanka Jill Price, napisala je u knjizi Žena koja ne može zaboraviti, da je mentalno iscrpljena i progonjena svojim sjećanjima.
Stoga, ako ste smetnuli s uma neki podatak koji nije vitalan za vaše i tuđe blagostanje, to sebi oprostite i dopustite da ga zaboravite zauvijek. Dapače, budite sretni što ste ga sposobni zaboraviti.
.png)
.png)
