Odlazite u trgovinu kupiti mlijeko, ali taj jednostavan zadatak pretvara se u maraton odlučivanja. Koje kupiti? Obrano? Sojino? Punomasno? Bez laktoze? Ili možda obogaćeno vitaminima A i D? Tu su i organsko i kozje, zobeno, bademovo... Kupovanje mlijeka ne bi trebalo biti ovako komplicirano, mrmljate dok stojite paralizirani, a odluka vam visi iznad glave. Ali, s druge strane, izbor je ono što život čini boljim, zar ne?
Izbor kao gubitak
Pa, da i ne. Dok nam izbor omogućava upravljanje životom i važan je za našu dobrobit, neograničene opcije s kojima se suočavamo svakodnevno mogu nas činiti nesretnima. Psiholozi tvrde kako je depresija danas teža i češća nego što je bila nekada, nerijetko zbog prevelike mogućnosti izbora.
Istina je da našem umu nije prirodno nositi se s tako širokim izborom. Naši preci razvijali su se u vrlo jednostavnim uvjetima bez prevelikog izbora, a mi danas živimo u vječnom iskušenju, okruženi gomilom hrane koja nas deblja i potrošačkih zamki koje nas dovode do emocionalne izbezumljenosti. Prezasićenost materijalnim dovodi nas u nemoguću situaciju – očekujemo da će nas mnoštvo stvari usrećiti, ali činjenica je da nas one samo čine napetijima.
Maksimalci
Neki se ljudi s preobiljem nose tako što pritišću sami sebe da donesu najbolju moguću odluku. Psiholozi takve osobe nazivaju „maksimalcima“. Maksimalac je u stanju najobičniju kupnju odjeće pretvoriti u beskrajnu potragu za odgovarajućim stilom, bojom, krojem, materijalom i cijenom. Što više odjeće vidi, teže mu je izabrati. A kad konačno uspije, i dalje misli da bi, da je nastavio tražiti, pronašao nešto bolje.
Drugi su ljudi zadovoljni onim što je dovoljno dobro i ne živciraju se previše oko opcija koje nemaju vremena istražiti. Oni imaju visoke standarde u nekim stvarima, ali im nije potrebno pronaći sve najbolje. Zadovoljni su svojim izborima jer uspijevaju izbjeći stres koji donose brojne opcije.
Odredite prioritet
Recimo da kupujete novo računalo – to je odluka koja bi mogla potrajati tjednima, čak i mjesecima, ako ćete pročešljati tisuće modela i opcija dostupnih na tržištu. Zaključite li kako je najvažniji faktor cijena, pronalaženje najjeftinije dobre „mašine“ logičan je izbor. Ako vam je najvažniji izgled, ograničite izbor na računala koja su vam lijepa. Kada se suočite s morem opcija, zapitajte se: „Što zaista želim?“ Ne zahtijeva svaki izbor istu pozornost; kada odlučite koji su faktori najvažniji, moći ćete prestati trošiti energiju na ono što je manje važno.
Prebacivanje jednostavnijih odluka na druge može vam olakšati izbor. Ljudi koji imaju puno novca to već rade – plaćaju nekome da u moru odjeće odabere nekoliko stvari za njih. Oni radije plate malo više da im netko „probere“ garderobu, nego da se suočavaju sa stotinama sličnih artikala u trgovini.
Izbjegnite stres tako što ćete oformiti vlastiti „tim stručnjaka“ i pratite njihove savjete. Birate film? Pročitajte kritiku poznatog filmskog kritičara. Kupujete uređaj za kuću? Pročitajte dojmove na forumu ili internetu. Želite na dijetu? Obratite se kvalificiranim nutricionistima. Što god na kraju dobili, bit ćete zadovoljniji jer ćete se osjećati kao da je vaša odluka zasnovana na vrijednim informacijama.
Ako šest mjeseci birate idealno mjesto za odmor, očekivat ćete da vam provod ondje bude idealan. I ako vam to putovanje priredi i najmanje neugodno iznenađenje, bit ćete razočarani. Ali ako se na odmor zaputite više-manje spontano i ondje doživite i dobro i manje dobro, vjerojatno ćete taj put pamtiti kao jedan od najboljih u životu.
Smanjite li ono što očekujete od svojih odluka, bit ćete mnogo zadovoljniji kad ih donesete. Ipak, smanjiti očekivanja nije nimalo lako, svijet nudi toliko opcija da nam se čini logično vjerovati kako je jedna od njih apsolutno idealna.
Što ako se kasnije pokajem?
Dio straha koji nam dolazi s biranjem potječe i od strepnje da se kasnije ne pokajamo. Iz iskustva znate da biste nakon neke kupnje mogli požaliti i zbog toga želite više razmišljati. Ali, što se događa kada kupite nešto što možete vratiti u roku od mjeseca dana? Imate točno mjesec dana za mučenje i propitivanje treba li kupljenu stvar vratiti ili ne.
Jer ako znate da se imate priliku predomisliti, veće su šanse da ćete to i učiniti. S druge strane, ako vraćanje robe nije moguće, veća je vjerojatnost da ćete pomisliti kako je vaša kupnja bila pun pogodak. Kada je odluka konačna, prepuštamo se različitim psihološkim procesima koji pojačavaju dobar osjećaj prema odluci. Smanjite stres tako što ćete reći sebi da je izbor nepovratan.
Kada se previše bavite odlučivanjem i najboljim mogućim odabirima, ono što gubite je interakcija s ljudima. To što su ljudi generalno manje sretni posljedica je toga što previše vremena trošimo na pogrešne stvari. Jer sreću pruža njegovanje obiteljskih i prijateljskih odnosa, a ne biranje savršene slike za dnevnu sobu.
Vratite se na savjet broj jedan: razmislite o tome što je zaista važno – i umjesto da dvadeset minuta smišljate što ćete jesti, naručite prvu stvar koja vam padne na pamet, a ostatak se vremena posvetite osobi s kojom jedete. Na kraju krajeva, prava sreća leži u bliskosti među ljudima.
Očekujte privikavanje
Većina ljudi precjenjuje zadovoljstvo koje nosi najbolji odabir. Možete se mučiti time što ćete pojesti za desert, ali što god izabrali, vaša će sreća splasnuti nakon prvih zalogaja. Uzbuđenje zbog nečeg novog brzo se smanjuje i zato sljedeći put kada se uhvatite kako satima (ili čak tjednima) razmišljate o tome hoćete li neku stvar kupiti ili ne, zapitajte se hoće li zadovoljstvo posjedovanja te stvari biti vrijedno utrošena vremena.
I kada se priviknete na svoju novu stvar – kada uzbuđenje zbog vožnje novim automobilom ili razgovora novim mobitelom izblijedi – pokušajte biti zahvalni. Podsjetite sebe koliko su stvari zapravo dobre, umjesto da mislite na osjećaje koji su izblijedjeli.
.png)
.png)
