1. Izostanak konflikta, odnosno sloga unutar obitelji. Na sreću podjednako utječu neizgovorene zamjerke i zategnuta atmosfera kao i otvorene rasprave i svađe. Sukobi posebno smanjuju sreću u obiteljima adolescenata, uzrasta 13-18 godina, u kojima čak 18 puta povećavaju šansu da obitelj bude nesretna.

2. Puno razumijevanje i poštovanje između roditelja i djece. Kada su odnosi roditelja i djece poremećeni, vjerojatnost da će obitelj biti nesretna oko 11 puta je veća u odnosu na mogućnost da bude sretna.

3. Zajedničke aktivnosti s djecom (igranje u parku, čitanje, razgovor, kino...). Obitelji koje zajedno jedu sretnije su od drugih – čak 90,9 posto sretnih obitelji ruča ili večera zajedno skoro svakog dana.

4. Šira obitelj i prijatelji važan su oslonac sretnih obitelji. Čak 80,5 posto sretnih obitelji ima podršku baka i djedova koji mogu čuvati djecu, provode vrijeme s njima, rješavaju probleme. Sretne su one obitelji u kojima se roditelji mogu osloniti svoje roditelje, braću i sestre, prijatelje, kumove, pa čak i susjede; 84,2 posto sretnih obitelji smatra da se može osloniti na nekog izvan obitelji (kumove, prijatelje, susjede).

5. Materijalni status pridonosi sreći u onoj mjeri u kojoj su zadovoljene osnovne potrebe obitelji. Visok materijalni status ne pridonosi sreći, iako se često misli suprotno – na nju ne utječe ni visina primanja ni to zarađuje li samo jedan ili oba roditelja. Važnije je kako se troši novac.