Istraživanje je pokazalo da su na preseljenje podjednako spremni muškarci i žene, no zaposleni su na taj poduhvat spremniji od nezaposlenih. Ovisno o stručnoj spremni, na preseljenje su općenito spremniji ispitanici s visokom stručnom spremom – 64 posto ispitanika visoke stručne spreme spremno je na preseljenje, bilo unutar Hrvatske ili u inozemstvo, dok je na isto spremno 41 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Od ispitanika koji su spremni na preseljenje, njih trećina (37%) u mogućnosti je 'spakirati kofere' odmah, dok bi ostalima trebalo više vremena. Na pitanje 'Što vas je do sada sprječavalo da se preselite u inozemstvo radi posla?' većina ispitanika odgovara da je prvenstveno riječ o financijskim (ne)mogućnostima, nepoznavanju stranih jezika ili obiteljskim obavezama.
Iako gaje veliku želju za radom u inozemstvu, čak 59 posto ispitanika nije poslalo niti jednu prijavu za posao u inozemstvu. Trećina (31%) ih se prijavila, ali još nije dobila povratnu informaciju, dok ih se deset posto prijavilo, i dobilo odgovor poslodavca. Čak 46 posto ispitanika ne zna gdje treba tražiti informacije potrebne za zaposlenje izvan Hrvatske. Očekivano, velika većina ispitanika, njih 90 posto, željela bi raditi u Europi, u Sjevernu Ameriku i Australiju voljelo bi odseliti po 38 posto ispitanih. Južna Amerika manje je popularna, jer tek 14 posto ispitanika ima želju živjeti i raditi tamo, dok su oni koji bi preselili u Aziju (7%) i Afriku (6%) iznimno rijetki.