Znanstvenici već desetljećima provode istraživanja vezana uz osjećaj empatije. Zahvaljujući sve sofisticiranijim metodama, ona se danas proučava i na staničnoj razini. Tako se nedavno istraživanje UCLA i Sveučilišta Sjeverne Karoline usredotočilo na mjerenje razine upala u stanicama ljudi koji sebe opisuju kao "vrlo sretne".

Smatra se kako su upalni procesi u korijenu raka i ostalih bolesti te da su im općenito osobito izloženi ljudi kojima je život vrlo stresan. Ali, ni sam osjećaj sreće ne jamči nužno da će takvih upalnih procesa u organizmu biti manje – znanstvenici su ustanovili kako tu postoji važna razlika.

Kod ljudi koji su se smatrali vrlo sretnima jer si u životu priušte mnoga zadovoljstva (tzv. hedonistička sreća) izmjerene su visoke razine upale u organizmu, dok su one bile niske u ljudi koji su bili sretni zbog svoga života jer on ima smisao (tzv. eudemonska sreća).

Njihov je život manje usmjeren na vlastito zadovoljstvo, a više na druge ljude te ga redovito krase i suosjećanje i altruizam. A prema nedavnoj studiji Sveučilišta Buffalo, kojom je ustanovljena veza između stresa i veće smrtnosti, ali ne i među ljudima koji su spremni pomoći drugima, suosjećajan se način života povezuje i s dugovječnošću jer umanjuje štetno djelovanje stresa na zdravlje.