Usporite, ovog trenutka!

Naša nam kultura, otkako počnemo slušati, šapuće: više je bolje. Budi više, radi više, imaj više… Oglašivačke poruke svesrdno to podupiru, govore nam što sve u životu trebamo imati kako bismo bili uspješni i sretni, a tehnološka industrija u punom zamahu neprestano izbacuje lepezu izbora koju jedva pratimo. Iako bi nam suvremene tehnološke pogodnosti trebale olakšati život, one ga često kompliciraju gutajući naše vrijeme i mentalnu energiju.

Zato, ako su vaši dani ispunjeni poslom, obavezama i dužnostima te ako se osjećate kao da život prolazi pokraj vas – usporite, ovog trenutka! Želite li više od života, trebate odbaciti ono što vas guši, naglašavaju minimalisti. Ne trebate više, sami ste sebi dovoljni. Posjedovanje gomile nekretnina i materijalnih dobara, preuzimanje sve obimnijih poslovnih i društvenih obaveza i aktivnosti, povećavanje autoriteta ili prestiža ne povećavaju vašu vrijednost kao ljudskog bića.

Život sa smislom

Želimo li se odmaknuti od poruke da je više bolje, trebali bismo je, ističe američka spisateljica i blogerica Melissa Camara Wilkins, razborito i promišljeno zamijeniti životom koji uključuje ono što trebamo i ono što volimo. „Odličan je osjećaj odbaciti društvene imperative gomilanja materijalnih stvari, zaustaviti se u lakomislenoj kupnji i preboljeti sindrom hrčka“, navodi autorica koja piše o životu sa smislom. To ne znači da bismo trebali odbaciti pola stvari iz svog doma reda radi, i početi živjeti asketski. Riječ je o stvaranju života čiji smisao odabiremo sami.

Melissa Camara Wilkins, kao i drugi autori koji sebe nazivaju minimalistima, savjetuje da maknemo sve ono što ne trebamo (u domu, mislima i dnevnom rasporedu) kako bismo napravili mjesta za život koji želimo živjeti. Nekima to može biti preseljenje na selo, zamjena automobila biciklom, poklanjanje knjiga koje ne čitaju, a nekima smanjenje radnog vremena.

Preispitajte navike

No ovi primjeri ne predstavljaju nužno jednostavan život i nisu pogodni za svakoga. Kako sami odlučujemo što nam je u životu važno, zapitajte se što vam u životu najviše znači i bez čega ne možete zamisliti dan, da biste otkrili kako pojednostaviti svoj život. Preispitajte svoj dnevni raspored i ustaljene navike, količinu mentalne i fizičke energije, vrijeme i odnose, savjetuje psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov.

Postavite si pritom nekoliko pitanja: što volim i što me čini sretnom, koje su moje stvarne potrebe nasuprot željama i društveno poželjnim odgovorima, kad me ne bi bilo strah i kada bih imala hrabrosti, kakav bih život živjela, koje stvari činim, a nisu u skladu sa mnom i što trebam prestati činiti kako bi moj život bio ispunjeniji i smisleniji? Odgovore, savjetuje terapeutkinja, zapišite na papir, postavljajući si ciljeve i napravite plan za uvođenje promjena u željenom smjeru, korak po korak.

PageBreak

minimalizam dom
Shutterstock minimalizam dom
Postala minimalistica jer je trebala više vremena i novca

Odbacivanjem onoga što nam crpi energiju, zahtijeva našu pažnju i vrijeme, izaziva frustraciju ili zatrpava prostor, moći ćemo se fokusirati na ono što nam je uistinu važno jer, kako je Seneka rekao, ničija potraga ne može biti uspješna ako smo preokupirani s previše stvari.

Pojednostavljenjem stvaramo više vremena, mjesta i energije za ono čime želimo ispuniti svoje dane. Primjerice, američka autorica Lorilee Lippincott, u svojoj knjizi Simple Living: 30 Days to Less Stuff and More Life objašnjava da je postala minimalistica jer je trebala više vremena i novca kako bi se posvetila svojoj obitelji s kojom je željela putovati. Kako bi to postigla, Lorilee se sa suprugom i dvoje djece preselila u manji stambeni prostor odbacujući mnoštvo osobnih stvari, a zatim je, uštedom novca koja je bila rezultat selidbe, ostvarila svoj san.

Stvari cijede naš račun, energiju i pažnju

„Iako je primarni motiv za moju promjenu života bilo vrijeme, i novac je s time bio usko povezan. Za održavanje malog stambenog prostora s minimalno stvari potrebno je mnogo manje vremena, a takvo pojednostavljenje života ujedno štedi novac u kućanstvu, održavanju i kupnji“, piše Lippincott, dodajući kako su ovom promjenom, umjesto da na kraju mjeseca žive na dug, uspjeli uštedjeti novac za putovanja.

Da su dobrobiti pojednostavljenja života brojni, ističe i Joshua Becker, američki minimalist koji u svojim knjigama i na blogu Becoming tvrdi da posjedovanje previše materijalnih dobara komplicira naše živote puno više nego što želimo priznati. „Cijede naš bankovni račun, energiju i pažnju, odvraćaju nas od osoba koje volimo i života koji se temelji na višim vrijednostima.“

Jedna do tri manje promjene tjedno

Stoga, ako nemate dovoljno vremena za sebe ili najmilije, ako je vaš dom premalen, ako su vaši prihodi preniski, minimalisti vas pozivaju da preinačite vlastiti život, a ne da drugačije organizirate svoje stvari i aktivnosti. Kako bismo odgovorili na takav izazov, a da nas sveobuhvatnost projekta ne pokoleba u startu, Mirta Fraisman Čobanov predlaže da strah obuzdamo upuštajući se u novinu sitnim koracima.

„Krenite s otpuštanjem nekih jednostavnijih i manjih navika jer se previsoki ciljevi često razbiju na stijenama realnosti i ograničenja. Izaberite jednu do najviše tri manje promjene tjedno. To može biti teško, ali postavite si jednomjesečni ili tjedni izazov, što je dovoljno vremena da vidite možete li bez nečega ili ne.“

Jedna stvar na umu

Drugi put prosvjetljenja k jednostavnosti nudi zen ili chan budizam koji veliča jednostavnost, minimalizam, smirenost i fokusiranost na trenutak. Karmen Mihalinec, zagrebačka učiteljica joge i praktičarka chana, kaže da prvo moramo pojednostaviti svoj um kako bismo pojednostavili život. Naime, naš uobičajeni, svakodnevni um krajnje je složen, rastreseno se bavi tisućama stvari bez ikakvoga kriterija i nadzora pa se u tradiciji zena često uspoređuje s majmunom koji skače s grane na granu.

Takav um, kaže Karmen, ne može razabrati bitno od nebitnoga pa gubi usmjerenje posvećujući se svemu pomalo, a ničemu do kraja. „Da bismo ga pojednostavili, trebamo ga svesti na jednu stvar, a to možemo uvježbati motreći proces udaha i izdaha. Jednom kada osjetimo stanje sabranosti u mirovanju, počet ćemo ga prenositi u svakodnevne djelatnosti.

Život koji sami krojimo

To znači da, kada god možemo, nastojimo ostati s neposrednošću onoga što radimo, samo s jednom stvari, a kada je um samo s jednom stvari, tada je postojan i miran. U postojanosti i mirnoći ono što je doista važno samo se iskazuje, a ono što je nevažno jednostavno otpada“, objašnjava Karmen Mihalinec.

Životnim stilom u smjeru jednostavnosti – smanjujući određene navike, stvari i obaveze, mijenjajući ih za mir, slobodu, radost i ono što najviše cijenimo – dobit ćemo više vremena, energije i novca za uživanje u životu koji sami krojimo.