Može li se živjeti od onoga što volite?
Naravno. Većina uspješnih ljudi izgradila je karijeru u poslu koji istinski vole. Pitanje koje nakon toga najčešće čujem je – a što ako nemamo nekih posebnih talenata? Što ako se samo volim družiti s ljudima i razgovarati. Onda im odgovorim, pogledajte kojom se profesijom bavi Oprah Winfrey. Druži se s ljudima i razgovara o temama koje bi većini ljudi bile zanimljive, a mogu oplemeniti naše živote. Ne samo da zarađuje od razgovora s ljudima, ona je jedna od najbogatijih žena na svijetu!
A što ako je kod nas to puno teže ostvariti?
Mislite da je? Sviđa mi se jedna divna izreka Ralopha Walda Emersona, američkog pjesnika, koji je rekao: „Može li se itko sjetiti kad to vremena nisu bila teška i kad novca nije bilo malo?" Pogledate li bližu ili dalju prošlost, sjetit ćete se da je i na ovim prostorima bilo puno težih vremena. Ne postoje idealna vremena. Upravo ovo vrijeme je idealno za nas jer nas sve teškoće potiču. Pogledajte koliko je simpatičnih hobija preraslo u pravi posao. Sigurno ste naišli na portal „Čitaj knjigu“, koji je od hobija čitanja i davanja osobnog osvrta na knjige, prerastao u lijepi posao. Nedavno sam gledala na televiziji reportažu o čovjeku iz Hrvatske koji izrađuje krpene lutke prema dječjim crtežima. Prenosi u oblik lutke najneobičnije i najmaštovitije dječje crteže. I ima narudžbe iz čitavog svijeta. Koja kreativna i lijepa ideja, zar ne?
Kako ću znati što je to što volim raditi?
Sjetite se u čemu ste uživali kao dijete. Je li to bilo pjevanje, likovna umjetnost ili nešto drugo. Možda se baš tu skriva neki od zanemarenih talenata. Koji su to trenuci u kojima zaboravljate na sve oko sebe? Šivanje? Druženje s djecom? Kupnja voća i povrća na tržnici? Vrtlarenje? Spremanje zimnice? Možda baš ti trenuci skrivaju neka od vaših budućih zanimanja. Možda baš nekome treba to što vama predstavlja veselje. Volite čitati naglas? Znate li koliko to umijeće može biti korisno starijima, usamljenima ili slijepima? Nemojte se ograničavati.
Jesam li prestar?
Nikada! Iako nas dob može ograničiti u bavljenju onim što volite, i tu ima puno iznimaka. Znate li da je moguće započeti atletsku karijeru u 65. godini? Olga Kotelko (1919. – 2014.) bila je kanadska atletičarka i učiteljica koju obitelj, prijatelji, kolege sportaši i sportski svijet pamti kao neumornu, snažnu i mudru ženu. Atletikom se aktivno počela baviti u kasnijoj životnoj dobi - tek nakon umirovljenja, nakon 65. godine života! Izazivala je divljenje i poštovanje cijelog svijeta. U razdoblju do 95. godine, kada je umrla, osvojila je više od 750 zlatnih medalja i postavila preko 30 svjetskih rekorda u atletici... Uvijek ste dovoljno mladi da radite ono što volite.
Kako da razvijem svoju ideju?
Učite, upišite tečaj, nadogradite znanje. Uspješni ljudi uvijek uče. Otvorite se informacijama, putujte, upoznajte nove ljude. Ako svom mozgu zadamo da radi za nas i da nam je cilj početi se baviti onime što volimo,on će od par milijuna informacija koje dobiva svakog trenutka odabrati baš one koje će nas najbrže i najkraće dovesti do našeg cilja.
Što trebam prvo učiniti?
Odlučite što želite. Odredite svoj prijelomni cilj i manje ciljeve kojima dodijelite mjeru izvršenja (koliko) i rok (do kada). Budite ustrajni. Okružite se prijateljima koji su vam podrška, da vas podsjećaju, prate i bodre. Možda to što volite najprije možete pretvoriti u hobi, pa uslugu ili proizvod ponudite prijateljima. Ako se njima svidi i počnu koristiti vaš proizvod ili uslugu, oni će vam kasnije biti najvjerniji glasnogovornici. Upoznajte se s ljudima koji su već ostvarili nešto slično i bave se onime što vole. Zamolite ih da vam budu mentori kako biste do svog uspjeha išli prečicom i učili iz tuđih iskustava.
Trebam li riskirati?
Razmišljanje o budućnosti, postavljanje svoje vizije i ciljeva na košta ništa. Posvetite se svom životnom strateškom planu. Zamislite kako bi vam izgledao život da već radite ono što volite, ljudi vam se sami javljaju radi vaših proizvoda ili usluge, a novac pritječe iz brojnih izvora. Možete li to zamisliti? I samo zamišljanje daje naredbu našem mozgu da nas dovede što bliže ostvarenju. Sve navedeno nije rizik. Radite li trenutno posao koji vas ne ispunjava, ali omogućuje egzistenciju, svoj mogući „novi posao“ njegujte najprije kao hobi u slobodno vrijeme. Ako hobi toliko ojača da počinje prerastati u posao, s najmanjim mogućim rizikom ćete napraviti transfer.
Što ako ne uspijem?
Važno je napomenuti da neuspjeh ne postoji. Sada se nalazite na početnoj točki. Ako ono što poduzmete ne donese rezultat, vratit ćete se opet na tu istu početnu točku i naravno POKUŠATI PONOVO. U novi pokušaj ćete ugraditi sve informacije koje ste prikupili putem i popraviti ono što mislite da treba. Idemo naprijed prema uspjehu!