Djeca nepogrešivo kopiraju naše ponašanje, a ne riječi

Koliko puta ste čuli dobronamjerni savjet da se čuvate stresa? Kao i ono da trebate voljeti sebe? Ili da ćete zakonom privlačenja privući upravo ono što mislite, što želite. Sve su ovo mudri savjeti koji u sebi nose puno istine. Ali, kako se to postiže, kojim putovima i vježbama možete doći u stanje u kojem ćete se znati čuvati od stresa, voljeti sebe, misliti na ono što želite (umjesto obrnuto, da frustrirano želite ono što vam nedostaje) – tome vas nitko ne uči.

S druge strane, vrijeme u kojemu živimo sve je brže i zahtjevnije. Ako ne naučimo sami sebi pomoći – tko će? Ako ne sada – kada ćemo? Dodatni razlog da se na konkretan način pozabavimo učenjem tehnika koje smanjuju stres naša su djeca. Naime, ona nepogrešivo kopiraju naše ponašanje, a ne riječi. Zato, koliko god im govorili što od njih očekujemo ili pokušavali uvesti pravila u njihovu svakodnevicu – uspjeh će izostajati sve dok se i sami ne počnemo ponašati onako kako njima govorimo da bi trebali.

Vaš model postaje njihov

Vaš model ponašanja postaje njihov model ponašanja, jer drugi nemaju. Kao što će o vašem ponašanju ovisiti koliko će vaše dijete voljeti čitati, koliko će biti fizički aktivno, kako će njegovati svoje prijateljske odnose, tako i vaš pristup problemima vašem djetetu postaje lekcija koju će ono kopirati u svojem životu. Iako su individualne razlike velike, a utjecaj vršnjaka značajan, djetetovo dominantno ponašanje, posebno u odrasloj dobi, bit će ono koje je naučilo od vas, u svome domu.

Utjecaj medija ili vršnjaka će postojati, ali će biti slab i prolazan, jer upravo vi formirate onu bazu kojoj će se dijete stalno vraćati. Stoga, pronalazeći pravi način nošenja sa stresom, ne samo da preuzimate aktivnu ulogu u svom životu čineći svoju svakodnevicu lakšom, ljepšom, zabavnijom, nego i djetetu dajete model kako to činiti u svom sadašnjem, ali i odraslom životu.

Pa, ima li veće motivacije? Počinjemo…

Prije svega, volite svoje dijete i to mu jasno pokažite i recite čak i onda kada ga vidite kao glavni uzrok svog umora ili neraspoloženja. Vaš stres će proći, ali će ova gesta doprinijeti tome da dijete bude svjesno kako je voljeno i kada vi niste u top formi. Osim toga, smanjenju stresa pomoći će ako podijelite svoju brigu s najbližima. Osigurajte sebi, unatoč svemu, dovoljno noćnog sna. Hranite se zdravije. Više vremena provodite na svježem zraku.

Pišite dnevnik jer, osim što je to dobar način da dublje i iskrenije raščistite sa svojim starim problemima, istovremeno je i vrlo dobra terapija. Zapisujte i lijepe stvari koje vam se događaju, komplimente koje dobivate, listu svojih želja... Kada ste u krizi, pročitajte ih. Olakšajte si život i izbjegavajte sve ono što vas i inače uznemirava. Primjerice, krenite ranije na posao da biste izbjegli prometnu gužvu i neugodnosti koje nastaju kašnjenjem na posao.

No, postoje i drugi načini da sebi olakšate stres i uljepšate svoj život. Važno je da ove načine isprobavate, jer su individualne razlike velike i svakome od nas odgovara neka druga metoda. Neki od ovih načina svojevrsne su mentalne ili energetske vježbe. One pomažu neovisno o tome vjerujete li u njihovu učinkovitost ili ne. Evo primjera…

PageBreak

Popis zahvalnosti. Napravite popis u kojemu ćete zahvaliti na svemu što vam je u ovom trenutku važno u životu. Na tom popisu može se naći, primjerice, ime vašeg djeteta, ime vašeg najboljeg prijatelja, vaša osobina koju najviše cijenite, zdravlje... Koliko god ste, možda, trenutačno na nekoga ljuti, sagledajte tu osobu s distance i razmislite jeste li suštinski, ipak, zahvalni što ona postoji u vašem životu. Napravite i drugi popis koji će sadržavati pozitivne osjećaje prema sebi (minimum 50). Ako vam ponestane inspiracije, nastavite pisati pozitivno, makar izmišljali osobine koje nemate. Strpljenje, tolerancija, ljepota, veliko srce, optimizam...

Timus. Svoju nedominantnu ruku stavite na područje ispod solarnog pleksusa i šakom blago udarajte 20 - 40 puta po centru prsnog koša. To je mjesto gdje se nalazi prsna žlijezda, tj. timus, koja po nekim vjerovanjima kontrolira životnu energiju u tijelu (na starogrčkom jeziku thỳmos doslovno znači: životna energija). Ovi udarci ne trebaju biti brzi i jaki, nego nježni, da stvore osjećaj blagog odzvanjanja u prsnom košu. Ovu vježbu primijenite kad god se iznenada osjetite zapljusnuti negativnim emocijama ili imate utisak da ne možete udahnuti. Na kraju vježbe udahnite na nos, a izdahnite na usta nekoliko puta.

Moć pozitivnog govora. Govorite za umjesto protiv. Budite za zdrav život, za veće plaće, za zaštitu životinja... umjesto da ste protiv lošeg života, protiv niskog standarda, protiv ugnjetavanja... Umjesto izraza moj problem usvojite termin moj projekt ili izazov. Možda će vam u početku zvučati smiješno, ali na ovaj način imate veće šanse da svoj problem doživite kao rješiv i privremen. Rečenicu koja počinje: Ja moram... zamijenite rečenicom: Ja želim..., a Ja ne mogu zamijenite riječima Ja ne želim. Također, rečenice koje počinju riječima Ja se bojim… promijenite u Ja ne želim. Kada zvučite optimistično, to pomaže da se tako i osjećate.

Svjesno usmjeravanje misli. Ili ćete vi kontrolirati svoje misli ili će one kontrolirati vas. Kad primijetite da vam unutarnji glas govori negativne stvari, zaustavite ga svjesnom odlukom. Unutrašnje „blebetalo“ ćete zaustaviti ako u trenutku kad ga osvijestite, počnete brojiti ono što vidite (koliko stabala vidite kroz prozor, koliko gumba ima košulja na osobi koja vas upravo nervira, koliko osoba u trapericama vidite...)

Svjesno disanje. Možete brojiti i svoje udahe. Primjerice, dok udišete, brojite u sebi do tri, dok držite zrak u plućima, brojte do tri i dok izdišete, brojite također do tri. Ovaj ritam može biti i drugačiji, na primjer: 4 - 6 - 7. Vaš um ne može istovremeno raditi više aktivnosti pa kad ga svjesno usmjerite na brojenje, on vas prestaje opterećivati negativnim mislima. Ovim vježbama automatski smirujete svoj organizam jer kad se fokusirate na disanje, počinjete disati smirenije. Iskušajte i ovu vježbu: dok duboko dišete zatvorenih očiju, pri svakom udisaju recite u sebi: ja sam, a dok izdišete recite: opušten/a. Ponovite to nekoliko puta. Također, dok izdišete, možete pokušati izbaciti određene emocije. Primjerice, stavite dlan na solarni pleksus i dok duboko udišete, govorite sebi: udišem mir (ili sreću, spokoj…), a dok izdišete, recite: izdišem strah (ili tugu, bol, mrak…).

Sedam otvora. Zatvorite sedam otvora na glavi. Zatvorite palcima ruke uši, a kažiprstima nosnice. Zatvorite oči i stisnite usne. Kad su tako zatvoreni svi otvori na glavi, neprestani tijek misli bit će osujećen. Kad makar na trenutak zaustavite disanje, prestaje i razmišljanje.

Meditacija. Ako vas to privlači, svakako naučite meditirati. Meditacija će vam dati mogućnost da se odmaknete od stresa, pogledate ga iz druge perspektive. Postat ćete zahvalniji na onome što imate i, što je možda najvažnije, razvit ćete sposobnost uživanja u sadašnjem trenutku. Kad u tome uspijete, shvatit ćete da je vaš stres rezultat brige, umora ili neispunjenih očekivanja… a zapravo je u sadašnjem trenutku sve u najboljem redu.

Ako ne uspijete sami prevladati stres, potražite pomoć stručnjaka. Budite dovoljno zreli i odrasli da sebi priznate kad više ne možete sami pa se obratite nekome kome je to profesija, tko ima više iskustva i znanja nego vi. Želite li biti dobro raspoloženi i puni energije, to dobrim dijelom ovisi o vama, a ne o vanjskim okolnostima. Upravo bi vam zato antistresne vježbe trebale postati obaveza jer su oblik mentalne higijene ili hrane za dušu.

Jednom kad ove vježbe usvojite, u njima ćete zaista uživati. Ne oduzimaju vrijeme, ne plaćate ih, a radite ih kod kuće i pritom dajete odličan primjer svom djetetu. Time činite najviše što možete za svoje zdravlje, istovremeno učeći dijete da sutra i ono čini to isto. Život sa što manje stresa zaslužujete i vi i vaše dijete.