Mi smo pravi hodajući ekosustav
Sav život na Zemlji razvio se iz bakterija. Neke bakterije razvile su se, u suradnji s drugim živim oblicima, u složenije organizme i kompleksne ekosustave. Život je, u svom najzdravijem obliku, ekosustav - raznolikost vrsta koje koegzistiraju i žive u ravnoteži. No kad je sklad poremećen i ravnoteža narušena ili kad se raznolikost vrsta smanji, ekosustav je podložniji bolestima, a može čak i nestati.
Ovo se može dogoditi na razini planeta, u lokalnom ekosustavu, ali i na mikrorazini - unutar nas, jer ljudsko je tijelo domaćin bezbrojnim mikrobima. Mi smo pravi hodajući ekosustav! Mikrobi brojčano nadmašuju ljudske stanice u nevjerojatnom omjeru 10:1. Procijenjeno je da ljudsko tijelo sadrži deset trilijuna stanica, a danas se procjenjuje kako u njemu živi oko 100 trilijuna mikroba. Taj važan mikrobni dio u svom tijelu nazivamo svojim mikrobiomom.
Ključna uloga prirodnog porođaja i dojenja
Od nekoliko mikrobioma koji postoje na i u ljudskom tijelu (na koži, u ustima, crijevima, ušima i vagini) crijevni mikrobiom najpodložniji je utjecaju svakodnevne prehrane. Budući da su naša crijeva prije rođenja sterilna, probavni sustav tek rođenog djeteta nastanjuju mikroorganizmi kojima je beba izložena pri rođenju. Najkvalitetnije „sijanje“ mikroba događa se kad je dijete rođeno vaginalnim putem, kad je dojeno i kad je često prislonjeno svojom kožom uz majčinu kožu.
Znanstvenici dugo nisu mogli shvatiti zašto majčino mlijeko, osim hranjivih sastojaka, sadrži i oligosaharide koje beba ne može probaviti, dok nisu otkrili da su upravo oni hrana za bebin crijevni mikrobiom i omogućuju optimalan rast i razvoj djeteta. U slučajevima kad je dijete rođeno carskim rezom te je izloženo nekim drugim mikroorganizmima zbog dugog boravka u bolnici ili kad se hrani adaptiranim mlijekom, crijevni mikrobiom može biti zasnovan na manje idealnim populacijama mikroba i to djetetu, poslije u životu, može uzrokovati zdravstvene probleme.
Obilna fermentacija u debelom crijevu
Mnoga su novija znanstvena istraživanja otkrila da bakterije i gljivice u našim crijevima imaju vrlo važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja. Cjelovita prehrana omogućava fermentaciju u crijevima, a poznato je kako je obilna fermentacija u debelom crijevu jedna od ključnih komponenti za ljudsko zdravlje.
Budući da se različite vrste mikroba hrane različitim polisaharidima, tj. složenim ugljikohidratima, prehrana bogata raznovrsnim cjelovitim žitaricama, mahunarkama, povrćem i voćem podržava dobru probavu i najbitnija je za dugoročno održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja.
Svi navedeni razlozi upućuju na to kako je pri odabiru hrane koju ćemo jesti važno misliti i na svoj mikrobiom i zapitati se što možemo učiniti da ovaj zaboravljeni „organ“ adekvatno nahranimo i na taj način povećamo važnu bakterijsku raznolikost u crijevima.
Bitno je znati kako svojim kolonijama mikroba možemo pružiti najbolje uvjete da crpe energiju i hranjive sastojke iz hrane koju jedemo, da nas zaštite od patogenih organizama te uspješno komuniciraju s našim imunosnim sustavom. Ključnu ulogu u tome imaju prebiotici i probiotici.
Prebiotici i probiotici
Biljna hrana bogata prebioticima - neprobavljivim škrobom, te topivim i netopivim vlaknima daleko je najbolja hrana za naše male prijatelje koji žive u debelom crijevu. Dakle, povećanim unosom cjelovitih namirnica biljnog podrijetla bogatih prebioticima, a smanjenim unosom namirnica životinjskog podrijetla te izbjegavanjem svih vrsta prerađene hrane potaknut ćemo rast „dobrih“ bakterija.
Osim prebiotika, u organizam možemo unositi i probiotike - blagotvorne mikrobe koji se nalaze u određenim vrstama hrane i dodacima prehrani. Probiotici mogu pozitivno utjecati na naš crijevni mikrobiom, a fermentacija kao metoda pripreme potiče bujanje blagotvornih mikroba u hrani - zato se prirodno fermentirana hrana smatra korisnom za dobru probavu i zdravlje općenito.
Konzumiranje sezonskih namirnica
No, još se jedan važan aspekt prehrane često zaboravlja, a to je konzumiranje sezonskih namirnica. Mnogi mikrobi našeg mikrobioma dolaze upravo iz zemlje koja hrani biljke koje jedemo pa je mikrobiom snažno povezan sa sezonskim promjenama mikroba unutar zemlje.
Moguće posljedice prehrane koja se ne bazira na sezonskim i lokalnim organski uzgojenim namirnicama mogle bi biti velike promjene u našoj crijevnoj flori koje uzrokuju lošu probavu, nadutost, povećanu kiselost i druge, danas toliko česte probavne tegobe. Još jedan način ugrožavanja ravnoteže naših populacija mikroba je i pretjerana upotreba antibiotika i antibakterijskih proizvoda za čišćenje.
Stoga je dobro upamtiti sljedeće...
• Uloga crijevnog mikrobioma je potpomoći probavu hrane koju inače ne bismo mogli probaviti i proizvodnju određenih vitamina, da štiti tijelo od patogenih organizama, osigurava dobar imunitet i omogućuje pravilnu probavu.
• Uravnotežen i raznolik crijevni mikrobiom može se održavati cjelovitom sezonskom prehranom bogatom prebioticima i, u nešto manjoj mjeri, fermentiranom hranom bogatom probioticima. Takva prehrana podržava dobru probavu i najbitnija je za dugoročno održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja.
• Ravnotežu crijevnog mikrobioma narušava hrana bogata proteinima životinjskog podrijetla i industrijski prerađena hrana, kao i pretjerano uzimanje antibiotika te korištenje antibakterijskih sredstava za higijenu i čišćenje.
Kako ovu temu smatram vrlo važnom, svojim sudjelovanjem podržala sam najveće svjetsko istraživanje čiji je cilj bolje razumijevanje ljudskog mikrobioma te uvid u stanje crijevnog mikrobioma ljudi iz cijelog svijeta. Ako i vi želite podržati ovaj projekt i dobiti informacije o stanju svog crijevnog mikrobioma, više informacija potražite na britishgut.org
![props.documentData.Authors[0].AdditionalInfo](https://static2sensa.story.hr/api/v3/images/27613?ts=2022-04-14T10:24:30)
.png)
.png)
