"Briga o sebi najvažnije je ulaganje koje možemo učiniti u svom životu. Ne možete prijeći 100.000 milja automobilom a da povremeno ne stanete i promijenite ulje", kaže Lisa Richberg, američka terapeutica i licencirana savjetnica za mentalno zdravlje. To nije nešto "što bi trebalo" učiniti, poput još jednog zadatka na popisu, nego nešto što mora biti dio svakodnevice. Briga o sebi može uključivati bilo što što vam pomaže da ponovno uspostavite vezu sa sobom, što vas hrani, pomaže da izgradite nježniju, dublju i zdraviju vezu sa sobom. Terapeutkinja preporučuje ovih pet malih, ali značajnih načina brige o sebi koje možete iskušati već danas.

Redovito opuštanje – to može biti i redovito ustajanje od radnog stola i istezanje tijekom dana. Da to ne smetne s uma, L. Richberg postavi podsjetnike na mobitelu. "Svaki dan nastojim otići u kratku šetnju i tijekom nje se usredotočiti na slike i zvukove koji me okružuju", kaže. U slučaju stresa na poslu, odlazi na mini odmor dug samo nekoliko minuta – i pritom obično zamišlja kako je na osamljenoj plaži, što je smiruje i vraća joj mir. "Tada mogu osjetiti kako mi se snižava tlak i usporava bilo."

Večernja refleksija – desetak minuta prije odlaska na spavanje postavite sami sebi ova pitanja: kakav je bio dan, što je dobro prošlo, što je moglo proći bolje… Upitajte se i na što se možete obvezati da ćete učiniti sljedećeg dana. Taj mali ritual možete, poput L. Richberg, obogatiti pijuckanjem čaja uz svjetlost svijeća.

Iskušajte različite načine pisanja dnevnika – možete pisati poeziju, zapisivati struju svijesti, pisati prije spavanja ili pak netom nakon buđenja kao svojevrsnu mentalnu pripremu za dan, možete pisati i u različito vrijeme tijekom dana za olakšanje i umirenje kad osjetite stres, tjeskobu ili se nađete u teškoj situaciji.

Uskladite se sa svojim emocijama – terapeutkinja za to primjenjuje meditaciju usmjerene svjesnosti. Počnite usredotočivanjem na svoj dah – ili, ako vam to izaziva tjeskobu, ističe L. Richberg, usredotočite se na nešto drugo, kao što su "toplina i miris povezani s držanjem šalice topla čaja, ili promatranje lelujanja grana stabla, ili oblaka što plove nebom". Potom zamijetite osjećaje koji se pojave i gdje su ti osjećaji u vašem tijelu. Svojim mislima dopustite da slobodno dolaze i odlaze ne slijedeći ih i ne pokušavajući ih zaustaviti. Jednostavno se ponovno usredotočite na svoj dah, čaj, stablo, oblake ili bilo što što ste odabrali kao točku svog fokusa.

Zapisujte riječi utjehe – to radi njegovanja samosuosjećanja preporučuje psiholog dr. Edward Hoffman. Prisjetite se trenutka tijekom dana zbog kojega ste požalili, zapišite ga pa dodajte pokoju nježnu riječ za sebe koja će vas utješiti te ukloniti vaše dvojbe i strahove. Primjerice, možda ste "pukli" i izderali se na nekoga, učinili kakvu pogrešku na poslu, zakasnili na dogovor, možda cijeli dan niste bili osobito produktivni. Dr. Hoffman predlaže da zapišete nešto poput: "U redu je, svi griješimo. Učinit ću bolje sljedeći put."

Briga o sebi vrlo je osobna stvar, stoga ove načine prilagodite sebi, ističe L. Richberg. Ili učinite nešto drugo – ključno je istraživanje i eksperimentiranje – i svakako to činite svakoga dana.