Razveselite li druge, usrećit ćete i sebe – da, tako je jednostavno! Češće priređujte zabave, proširite krug znanaca i prijatelja.

Što ste bliže ‘središtu’ društvenog kružoka, povećavate izglede za uspjeh u poslovnom i privatnom životu. Uostalom, malo je ugodnijih načina koji će pomoći vama i drugima da pronađu partnera ako ste solo. Američki znanstvenici Nicholas Christakis i James Fowler u knjizi ‘Connected: The Surprising Power of Our Social Networks and How They Shape Our Lives’ (Povezani: Iznenađujuća moć naših društvenih mreža i načina na koji oblikuju naše živote) navode da se izgledi za sreću povećavaju za 15% ako vam je najbolji prijatelj pozitivac.

Svaka sretna osoba iz vašeg šireg društva povećava vjerojatnost da budete sretni za 9%, dok je nesretni prijatelj smanjuje za 7%.

Mit o sreći

Jeste li se ikada zapitali gdje „piše“ da bismo trebali biti stalno sretni? ‘Definicija sreće mijenjala se kroz povijest’, podsjeća francuski neurolog i psihijatar Boris Cyrulnik. ‘U kontekstu preživljavanja pojam sreće nije ni postojao. Sama činjenica da se živjelo smatrala se nevjerojatnim čudom. Kad Platon govori o sreći, misli na trenutke ekstaze.’

Naglasak je na trenucima jer, budimo iskreni, konstantan osjećaj sreće mogu imati samo mentalno poremećene osobe. Tek je krajem 18. stoljeća, pojavom Francuske revolucije i mlade američke demokracije zaživjela utopijska ideja ‘potrage za srećom’, čijem se diktatu više i ne pokušavamo othrvati nego ga djetinjasto pokušavamo postići.

Između utopije i realnosti

Većina razvijenih zemalja bilježi konstantno povećanje tjeskobnih poremećaja. Imamo problema sa slabim samopouzdanjem, rastućom tjeskobom i depresijom. Kako ih se pokušavamo riješiti? Tako što se ili izgladnjujemo ili prejedamo, pretjerujemo u konzumaciji alkohola, opijata i tableta za smirenje… Savršeno tijelo je utopija. Realnost je da živimo u društvu pretilih. Statusna torbica je utopija. Realnost je životarenje u dubokom minusu i pokušaji preživljavanja bez istoga.

Umjesto u društvu sretnih, živimo u zajednici preplašenih pojedinaca koji strahuju od svega. Strah ne bi trebao biti besmislen, navodi Charles Bukowski u svom posljednjem romanu ‘Hollywood’, komentirajući vozače prestravljene običnim pljuskom. ‘Nikad ne rasipajte svoj strah; pričuvajte ga za nešto stvarno.’

Zlovoljni kritičar u nama

Sklonost da se uspoređujemo s drugima, koje smatramo mršavijima, zgodnijima, uspješnijima…, najbrži je put u depresiju. Sami smo sebi najgori kritičari. Počnite brojati koliko puta (dnevno) usporediti sebe i svoj izgled s istaknutijim predstavnicima domaćih životinja. Kad biste tako razgovarali sa svojim prijateljima, ubrzo biste ostali bez ijednog.

Problem niskog samopouzdanja možete riješiti samo ako razvijete samopoštovanje. Sljedeći put kad počnete negativno razmišljati o svom izgledu i osobinama, recite tom optužujućem glasiću da više ‘ušuti!’. Razvijete li sućut prema sebi, lakše ćete se riješiti osjećaja srama i neuspjeha.

Ako je sreća zarazna, je li i mršavljenje?

Zapravo, jest! Jeste li znali da se debljamo ‘oponašajući’ svoje najbliže? Istraživanja pokazuju da se, dok gledamo nekoga kako jede ili trči, aktivnost našeg mozga prilagođava promatranoj radnji i potiče nas da je izvodimo. Ako se naš prijatelj ili partner zapusti i udeblja, manje smo motivirani da vježbamo jer nam njegov primjer pokazuje da nekoliko kilograma viška nije kraj svijeta.

Pokažete li mu svojim primjerom da jede zdravo i vodi aktivniji život, veći su izgledi da će on početi oponašati vas. Svima koji misle da će zadržati laskavu liniju ako si ‘nabave’ nove, vitkije prijatelje, poruka: istraživanja su pokazala da takvi prevrtljivi laskavci nisu smršavjeli.

Izvor: Elle.hr