Mrkva i bundeva

Upotreba povrća u pripremi slastica u našoj tradiciji nije česta, no ipak nije nepoznata. Istina je da smo ograničeni na svega nekoliko vrsta povrća koje se dobro prihvaćaju, kao, na primjer, mrkva i bundeva koje se zbog svoje slatkoće i boje lijepo uklapaju u uobičajeni pojam okusa i izgleda naših tradicijskih kolača. U nekim dijelovima Hrvatske pečena bundeva nekada je bila često posluživan desert, ali mnogi to sada povezuju sa siromaštvom i radije pojedu „pravi” kolač.

U Istri, gdje sam odrasla, bundevu nisam nikad okusila jer se koristila samo za prehranu životinja, tako da mi je bundeva bila potpuno nov sastojak, ne samo za pripravu kolača nego i općenito u kuhanju. Ideja mrkve kao sastojka za kolače stigla je sa Zapada, a zbog svoje slatkoće kolači od mrkve dobro su prihvaćeni.

Sočni brownie s kiselim kupusom

Budite odvažni i nećete požaliti

No, i druge vrste povrća poput cikle, batata, tikvice, pastrnjaka, celera, patlidžana, avokada, kupusa, čičoke, kao i razne vrste graha, nerijetki su sastojci u recepturama za popularne deserte u drugim kulturama, dok se u našim krajevima radije držimo klasičnih kombinacija. Budite odvažni i nećete požaliti, a možda ćete moći pojesti i koji komad kolača više, budući da su slastice s povrćem često zdravije i hranjivije.

Ipak, ne mora nužno značiti da je kolač zdraviji ako je u njega dodano povrće. Klasična torta od mrkve, zbog velike količine bijelog šećera i margarina, toliko je slatka i masna da mrkva tu nikako ne može spasiti stvar. Kolači s povrćem dobivaju na hranjivoj vrijednosti, ali da bi kolač zaista bio kvalitetniji, iz njega treba izbaciti uobičajene visokorafinirane sastojke poput izbijeljenog brašna, bijelog šećera, margarina, običnog ulja i nekvalitetne čokolade.

Povrće se u desertima može koristiti u sirovom obliku – naribano, miksano i iscijeđeno u sok, ili pak kuhano, najčešće u obliku pirea. Ako se odlučite na ovu malu gastroavanturu, što vam od srca preporučujem, pročitajte nekoliko savjeta koji će vam pomoći da vaši kolači ispadnu baš kako treba!

Dobri savjeti

  • Ako u biskvit dodajete naribano povrće koje će kolaču dati posebnu sočnost i slatkoću (u desertima poput kolača od mrkve, muffina s ciklom ili patlidžanom, torte od tikvica i sl.), neka povrće obavezno bude što sitnije naribano jer će krupno naribano povrće pokvariti teksturu, a veći komadi povrća neće pustiti dovoljno slatkoće.
  • Ako tekući sastojak poput biljnog mlijeka zamjenjujete pireom od povrća (posebno su fini keksi i suhi kolačići u koje umjesto mlijeka dodajem pire od mrkve, batata, bundeve ili čičoke), pire obavezno morate napraviti od meko kuhanog povrća jer miksano sirovo povrće nije kremasto, a neće dati ni dovoljno slatkoće.
  • Kad u kolaču koristim ciklu, dugo je kuham ili pečem prije miksanja i dodavanja u tijesto jer se time ublažava njen intenzivan okus i naglašava njena slatkoća. Isto vrijedi i za pastrnjak i celer.
  • Svježe iscijeđeni sokovi od povrća odlična su baza za ljetne deserte poput sorbeta i ledenih lizalica, a povrće će im dati dodatne hranjive sastojke. Kombinacije poput soka od bundeve ili mrkve miksanog sa zrelom bananom ili breskvom za izradu ledenih štapića za djecu izvrstan su način da ubacite još malo povrća u prehranu najmlađih članova obitelji.
  • Kada ste tužni, nema bolje utjehe od pudinga od avokada i kakaa! Kako bi se postigla ta toliko primamljiva mousse tekstura, nužno je da avokado bude zreo, a kremu treba dobro izraditi u blenderu visoke brzine. Najbolji se rezultat postiže ako radite puding od nekoliko zrelih avokada odjednom, a taj se puding može zamrznuti pa poslije poslužiti i kao sladoled.
  • Grahorice poput bijeloga, azuki ili crnoga graha najčešće se dodaju u čokoladne kolače kada se želi postići gusta i sočna tekstura poput popularnih brownieja. Mahunarke obavezno moraju biti meko kuhane, nikako tvrde.

Muffini od graha