Njemački filozof Friedrich Nietzsche rođen je na današnji datum, 15. listopada 1844. godine u Röckenu kraj Lützena. Podrijetlom je iz protestantske obitelji, a studirao je klasičnu filologiju pa prve uzore i ideale nalazi u životu i filozofiji Grka prije pojave Sokrata.
Nietzscheova filozofija nadilazi tradicionalna razmišljanja o dobru i zlu, te uvodi koncept „nadčovjeka“ (Übermensch) kao individualca koji nadmašuje ograničenja društvenih normi i konvencija. Njegove ideje o preispitivanju temeljnih vrijednosti postale su revolucionarne, izazivajući intelektualnu elitu, ali i šire društvo.
Rođenje tragedije iz duha glazbe, Nesuvremena razmatranja, Vesela znanost, Tako je govorio Zaratustra, S one strane dobra i zla, O genealogiji morala i Ecce homo njegova su glavna djela, a najpoznatija je nedovršena Volja za moći koju je objavila njegova sestra.
- Ono što je veliko u čovjeka, to je da je on most, a ne cilj: što se u čovjeka može ljubiti, to je da je prijelaz i silazak.
- Treba obuzdati svoje srce; jer ako se ono pusti, ubrzo će otići i glava.
- U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti.
- Među kukavicama je neumjesno išta kazati protiv hrabrosti, to izaziva prezir; a bezobzirni ljudi pokazuju se ogorčenima kad se kaže nešto protiv supatnje.
- Povijest borbe morala protiv osnovnih instinkata života najveći je nemoral za koji je ikada znao svijet.
- Kršćanstvo je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga života stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati grješnima, varavima, iskušenjima.
- Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko.
- U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe.
- Mnogo govoriti o sebi može biti i sredstvo da se sebe sakrije.
- U osveti i u ljubavi žena je barbarskija od muškaraca.