Tijekom posljednjih desetljeća znanstvenici su otkrili da starenje nije samo pitanje broja godina. Ova važna spoznaja pomaže objasniti zašto dvije osobe iste kronološke dobi mogu imati potpuno različite rizike od problema povezanih sa starenjem - poput slabosti, bolesti srca i prerane smrti.
Psychology Today navodi da se ove spoznaje sve više primjenjuju i na zdravlje mozga, a novi podaci pokazuju da jedan jednostavan test može pružiti dubok uvid u brzinu kojom vaš mozak stari.
Znanstvenici otkrivaju zanimljivu povezanost
U studiji objavljenoj 2019. u časopisu JAMA Network Open, znanstvenici su pratili više od 900 osoba tijekom otprilike 40 godina, bilježeći njihove moždane funkcije, tjelesne sposobnosti, krvne markere i strukturu mozga u odrasloj dobi, tražeći povezanosti između starenja i moždanog zdravlja. Jedan od značajnih nalaza bio je da brzina hodanja u dobi od 45 godina snažno korelira s pokazateljima starenja mozga.
Istraživači su ustanovili da su sporiji hodači imali manji volumen mozga, više lezija bijele tvari (koje se povezuju s kognitivnim padom), stanjenu moždanu koru i smanjenu ukupnu površinu kore. Također su pokazali veći pad kognitivnih sposobnosti od djetinjstva do odrasle dobi. Štoviše, sporija brzina hodanja bila je povezana s bržim biološkim starenjem, prema analizi 19 bioloških markera.
Rezultati jasno ukazuju
Sporo hodanje u srednjim godinama povezano je s bržim starenjem i lošijim zdravljem mozga. No, valja imati na umu da korelacija ne znači nužno uzročnost - moguće je da ljudi koji brže stare ili imaju određene moždane promjene, prirodno sporije hodaju.
Zato je važno istaknuti i podatke koji pokazuju da hodanje može poboljšati zdravlje mozga. U jednoj studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, 60 starijih osoba podijeljeno je u skupine koje su godinu dana svakodnevno hodale ili se samo rastezale. Rezultat: kod hodača se volumen hipokampusa (centra za pamćenje) povećao za 2 %, dok je kod druge skupine došlo do smanjenja.
Malim promjenama do velikih rezultata
Naša sposobnost kretanja usko je povezana s dugovječnošću, a osobito s dugovječnošću mozga.
U današnjem sjedilačkom načinu života, svaki pokret je koristan. Hodanje možda izgleda kao skromna aktivnost, ali je jednostavan i učinkovit način za očuvanje zdravlja tijela i mozga. Više svakodnevnih koraka, bilo kroz kratke šetnje ili korištenjem trake za hodanje, može pomoći u ublažavanju posljedica sjedilačkog rada.