Prva četiri pokušaja naučila su me kako se ne penjati

Čak i tragični neuspjesi pokazuju kako postupiti drukčije drugi put. “Prva četiri pokušaja osvajanja Everesta naučila su me kako se ne penjati”, tvrdi alpinist Pete Athans, koji se na najviši svjetski vrh popeo sedam puta. “Neuspjeh vam daje priliku da promijenite pristup. Sve pametnije prihvaćate rizike.”

Sveučilišnu profesoricu s Harvardske poslovne škole toliko se dojmio poznati, sto godina star istraživački neuspjeh da je o njemu napisala studiju kako bi svoje studente menadžmenta učila o liderstvu. Povjesničarka Nancy Koehn ocjenjuje da je barem stotinu puta podučavala o polarnom istraživaču Ernestu Shackletonu, rođenom u Irskoj. Njegova ekspedicija preko Antarktike od 1914. do 1916. osuđena je na propast kada mu je brod Endurance zapeo u ledu. Shackletonov cilj brzo se promijenio: istraživanje je prestalo biti važno, zamijenio ga je siguran povratak kući.

Upornost, otpornost, prilagodljivost

“Iz perspektive istraživanja, to je golem neuspjeh, zar ne?” kaže Koehnova. “No nadahnjuje djelomice i zato što je riječ o neuspjehu. Živimo u vrijeme kada prozivamo kompanije, a one tvrde: ‘Nije naša krivica.’ A Shackleton je rekao: ‘Svakako ću počistiti nered.’ On je priznao odgovornost za nered.” Shackleton je svih 27 članova svoje ekspedicije sigurno doveo kući. “Bio je izvrstan krizni menadžer”, kaže Koehnova. Njezini su studenti na njegovu neuspjehu “učili o upornosti i otpornosti te štošta o malim gestama”. Naime, Shackleton se pobrinuo da svima osigura šalice vrućeg mlijeka ako bi primijetio da i jedan od njih posustaje.

Upornost. Otpornost. Prilagodljivost i upravljanje krizom. Sve su to ključne teme za ekspedicije kao i za svakodnevni život. Pomaže i sagledavanje u perspektivi: istraživači često dobro sagledaju sve i prozru iluzornost neuspjeha i uspjeha. “Te dvije varalice trebate tretirati jednako”, savjetuje Kipling u pjesmi Ako. “To i ja smatram”, kaže istraživač spilja Kenny Broad. Mnogi njegovi kolege poginuli su roneći u tamnim labirintima podvodnih spilja. “Može ti se posrećiti prilikom zarona. Može ti se posrećiti nekoliko puta zaredom, pa ćeš pomisliti da je to umijeće. Između uspjeha i neuspjeha u istraživanju vrlo je tanka linija.”

I to je dobro. “Uklonite li nesigurnost, uklonili ste motivaciju”, kaže Athans. “Želja za proširenjem razumijevanja u ljudskoj je prirodi. Nema čarolije u dobivanju onoga što znamo da nam je dohvatno.”

Poznati neuspjesi (i poneko zlo za neko dobro)

1492.
Kristofor Kolumbo
Nije dospio u Indiju. No nitko mu to nije uzeo za zlo.

1804.-1806.
Lewis i Clark
Tražili su riječni prolaz od Missourija do Tihog oceana, koji ne postoji. No popisali su zemljopisne značajke, ljude, bilje i životinje Louisiane.

1925.
Percy Fawcett
Otišao je u brazilsku prašumu da pronađe drevni grad Z i izgubio mu se svaki trag. Prije nekoliko godina arheolozi su u blizini Fawcettove ekspedicije pronašli zaboravljenu civilizaciju Kuhikugu.

1940.
Most Tacoma Narrows
Viseći most star četiri mjeseca vjetar je zaljuljao i srušio. Tijekom njegove izgradnje utjecaj vjetra nije u potpunosti uzet u izračun. Kasniji nacrti uveli su i donje razine radi bolje stabilnosti.

1991.
Biosfera 2
Zatvaranje osmero ljudi u terarij vrijedan 200 milijuna dolara nije prošlo dobro: nedostatak hrane, nekvalitetan zrak, “ludi mravi”. No Sveučilište Columbia i Sveučilište Arizona otad kupolu rabe za istraživanje ekosustava.

1993.
Apple Newton
Ovaj osobni digitalni pomoćnik, poznat kao Appleov najveći neuspjeh, okončao je svoj život nakon šest godina, ali je utro put iPadu.

1998.
Klimatska letjelica u Marsovoj orbiti
NASA je poslala letjelicu da istraži klimu Marsa. No nakon 287 dana sonda je vjerojatno izgorjela u atmosferi Crvenog planeta. Problem: detalji, detalji. NASA se služila metričkim sustavom; a inženjerski tim u Lockheed Martinu upotrebljavao je engleske jedinice.

Autori: Brett Line i Linda Poon