Automobil se ovdje predstavlja kao ikonički znak moderne kulture, umjetnosti i dizajna u razdoblju od 1920-ih do kraja 1960-ih godina pa su na izložbi zastupljeni ključni događaji naše kulturne povijesti, kao što su izložbe automobila na Zagrebačkom zboru, Concours d'elegance, međunarodne automobilske utrke i djelovanje automobilističkog kluba te osoba koje su s njime bile povezane. Osim automobila, vizualnoj atraktivnosti izložbe pridonose reklamni oglasi u novinama i časopisima, plakati, filmovi i fotografije, odjeća i modni pribor koji ilustriraju ulogu automobila u nastajanju urbane kulture. Cilj je na uvjerljiv i vizualno atraktivan način pokazati različite segmente kulturne produkcije; od vrhunskog reklamnog grafičkog oblikovanja zagrebačkih agencija, fotografija najpoznatijih autora na kojima se pojavljuju automobili kao simboli modernizma (Doneganija, Toše Dabca, Đure Janekovića, Franje Mosingera), odnosno scena s prizorima gradskih ulica, automobilskih utrka, do arhitekture i urbanizma (garaže, benzinske crpke).
Na izložbi su izloženi automobili Ford T iz 1922., Hansa 1100 iz 1939., Citroën DS iz 1966. te Jaguar E type Ser 2 iz 1969. godine. Svi su oni na sebi svojstven način obilježili povijest automobila u kulturološkom, tehničkom ili dizajnerskom aspektu te predstavljaju simbol industrijske estetike i modernog doba, kao i mjesto automobila u definiranju moderne kulture. Stoga se automobili prezentiraju u kontekstu kojem pripadaju, odnosno dimenziji vremena i prostora. Riječ je primarno o automobilima koji su bili u upotrebi u Hrvatskoj te se ovdje i danas nalaze, potvrđujući činjenicu da je automobil na našim prostorima imao važnu društvenu funkciju koju je imao i u svjetskim razmjerima, iako Hrvatska nikada nije imala vlastitu automobilsku industriju. Ovakav kompleksni prikaz automobila i njegova utjecaja na društvo do sada nikada nije prezentiran hrvatskoj javnosti koja će prvi put imati priliku vidjeti neke eksponate te arhivsku građu koja je do sada bila nedostupna u privatnim kolekcijama.
Radno vrijeme izložbe je od utorka do petka 10 – 19 sati, subotom i nedjeljom 10 – 17 sati, dok je ponedjeljkom i praznikom zatvorena. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, redovita profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do 2001. radila je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditelj zbirke dizajna i arhitekture, u zvanju muzejskog savjetnika. Autorica je pedesetak znanstvenih i oko dvjesto stručnih radova iz interdisciplinarnog područja povijesti i teorije umjetnosti dizajna i arhitekture te dobitnica državne nagrade za znanost za 2009. godinu.
„... Od kada je Karl Benz 1886. godine patentirao automobil, širom svijeta su proizvođači proizveli gotovo tri milijarde automobila. Ako je vjerovati Marian Šuman-Hreblay i njezinoj knjizi Automobile Manufacturers Worldwide Registry, od 1770. godine i kapetana Cugnota, do danas se u proizvodnji automobila s manje ili više uspjeha okušalo 10.693 imena širom svijeta...”, kaže autorica u svom tekstu Automobil – metafora moderniteta, iz kataloga izložbe.