Na početku tribine, predsjednica HKKKI Ivana Nikolić Popović poželjela je okupljenima dobrodošlicu, a potom je dr. Iva Fattorini iz Artocene održala uvodno predavanje.
„Percepcija nečega što smatramo egzaktnim kao što je znanost se mijenja u kontinuitetu dok je umjetnost uvijek jednako percipirana. Taj pristup značajno mijenja stavove o znanosti, ali i umjetnosti. Povezanost umjetnosti i medicine je vrlo jednostavna. Kad je čovjek bolestan to intenzivno utječe na njegove emocije baš kao i umjetnost, a emocije su direktno povezane sa zdravljem“, izjavila je dr. Iva Fattorini, ujedno i jedna od osnivačica Arts & Medicine Institute u klinici Cleveland, najvećeg i najopsežnijeg umjetničko-medicinskog programa u SAD-u.
U sklopu tribine održane su dvije panel diskusije koje je moderirao Dražen Šivak. Na prvoj panel diskusiji pod temom Utjecaj i pozitivni učinci umjetnosti na kvalitetu života, sudjelovali su dr. Iva Fattorini, doc. Tatjana Aćimović (ADU), dr. Iva Kirac (Institutu za tumore) te Branko Matošević (koordinator za zdravstvene usluge u turizmu Ministarstva zdravlja).
''Pokrenuli smo centar za umjetnost i medicinu. Za sada je to bazirano samo i isključivo na dobrovoljnom radu osoblja bolnice i donacijama koje nam netko ustupi, međutim toliko značajan i važan program zahtjeva i ozbiljna sredstva, jer jednostavno bolnice na to kratko vrijeme koje ljudi tamo provode moraju biti drugi dom'', izjavila je tijekom panel diskusije dr. Kirac.
Potom je doc. Tatjana Aćimović dodala kako mi nismo inkluzivno društvo te da jako slabo uključujemo djecu s poteškoćama u razvoju u svakodnevne obveze i aktivnosti. ''Ukoliko postoje djelatnici u školama koji imaju dovoljno volje i entuzijazma da rade s takvom djecom onda je inkluzija prisutna, ukoliko ne onda su djeca s poteškoćama grubo zanemarena ili bolje rečeno diskriminirana. Slična je situacija i sa djecom s posebnim talentima. Samim time možemo reći da stvaramo elitnu umjetnost koja je negdje neki luksuz u smislu dostupnosti i komunikacije, pa tako u trenutku kada ljudi imaju priliku odlučivanja, više nemaju naviku“, istaknula je doc. Aćimović.
Kao primjere uspješnog spajanja umjetnosti i medicine u Hrvatskoj, na tribini su istaknuti Sedmi kontinent (Edita Bilaver Galinec, predsjednica Udruge), projekt Na prvoj crti zdravlja (Filip Đerke), Ples i pokret (Iva Nerina Sibila).
„Kroz dugogodišnji rad s djecom razvili smo niz radionica i projekta u koje smo uključili glumce, redatelje, scenariste koji kroz rad s djecom u bolnicama postižu odlične rezultate. Umjetnost u medicini nema ulogu da vi naučite svirati ili glumiti, iako može se uvijek otkriti i neki novi talenti, međutim umjetnost u terapiji direktno djeluje na kvalitetu života i zdravlja“, izjavila je Edita Bilaver Galinec iz Sedmog kontinenta.
Filip Đerke s Akademije likovnih umjetnosti također je objasnio sudionicima i gostima tribine na koji su način kroz svoj projekt povezali medicinu i kreativnost. „Projekt Na prvoj crti zdravlja u kojem sudjelujem su pokrenuli dr. Đorđević i dr. Braš i on intenzivno radi na poticanju i istraživanju kreativnosti kao i na radu s osjetljivim skupinama ljudi. U današnje vrijeme znanost jednostavnije i lakše definira bolesno stanje od zdravlja“, istaknuo je Đerke.
Na drugom panelu o temi Kreativne terapije diskutirali su dr. Iva Fattorini, doc. art Jasmina Pacek (Umjetnička akademija Osijek), Jasna Rajković te dr. sc. Ana Katušić.
„Prvi program za Studij art terapije u Hrvatskoj je odobren i u jesen ćemo upisivati prve studente programa Art terapije. Postoji veliki broj zainteresiranih i vjerujem kako će to biti novi centar za ovaj dio Europe. Programi su pripremljeni uz pomoć eminentnih stručnjaka iz svijeta, pa vjerujemo da će Studija za art terapiju polučiti interes i van Hrvatske“, istaknula je doc. art. Jasmina Pacek.
Kao primjeri dobre prakse u polju kreativnih terapija izdvojeni su Hrvatsko društvo muzikoterapeuta (dr. sc. Ksenija Burić), terapija pokretom i plesom (Sanela Janković Marušić, Hrvatska udruga za psihoterapiju pokretom i plesom).
„Svako dijete ima svoje afinitete, odabire i karakter bez obzira na poteškoće s kojima se bori u životu. Stoga je pristup u muziko-terapiji uvijek individualan kako bi se postigao napredak. To nikad nije razvoj pojedinih umjetničkih talenata već pomoć pri olakšanju nekih motoričkih problema. Često je Art terapija i muziko-terapija jedini oblik komunikacije za te ljude i upravo iz tog razloga je iznimno važna, jer komunikacija je osnovna čovjekova potreba’’, izjavila je na tribini dr.sc. Ksenija Burić.