Zdrava hrana za dušu
Iako se cijeli život bavim sportom, nisam uvijek pazila što i kada jedem i na koji je način moja hrana pripremljena, a jedini je razlog bilo to što nisam puno znala o namirnicama i načinu na koji ih tijelo iskorištava. Kada sam krenula na fakultet i počela intenzivnije trenirati, povećao se moj interes za prehranu. Tada sam konačno odlučila zdravlje staviti na prvo mjesto, shvativši da je to najveće bogatstvo koje čovjek ima! Imajući to na umu, krenula sam u zanimljivu kulinarsku istraživačku avanturu i shvatila sam da se moram odreći mnogih namirnica.
Nije bilo lako, kao ni svaki početak, međutim, čvrsto sam stala iza svoje odluke. Ipak, tada se pojavio problem – kada bih ušla u trgovinu, nisam više znala što bih uzela s polica. Paradoksalno, ali među gomilom hrane bilo je zapravo jako malo izbora. Postalo mi je vrlo važno pronaći što više domaćih proizvoda, što više hrane sama pripremati kod kuće i to od sezonskih namirnica da bih točno znala što jedem.
Iako sam odlučila jesti zdravo, nisam kanila odreći se slastica. No, slatki sam okus odlučila zamijeniti zdravijim varijantama, namirnicama o kojima sam do tada malo znala. Na samom sam početku naumila od klasičnih recepata stvoriti zdravije varijante da bih u hrani mogla uživati bez grižnje savjesti, ali bilo mi je vrlo teško prilagoditi sastojke.
Nakon mnogo isprobanih recepata, određenog broja promašaja, ali i nevjerojatnih uspjeha, danas pripremam pravu hranu za dušu. Kolači koji su mi nekada i bili fini, danas više nisu upravo zato što su mi pretjerano slatki. Šećer, naime otupljuje naše okusne pupoljke i kad si ga na neko vrijeme uskratimo, već i blago sladak okus nam je dovoljan.
Danas koristim nekoliko zamjena za šećer u izradi svojih keksića, pločica, kolača, ali ih koristim i kao sladila u raznim napicima jer znam da imaju povoljno djelovanje na organizam, za razliku od bijelog šećera.
Široka primjena agavina sirupa
Glavni protagonist u mojoj kuhinji sada je agavin sirup. Ovo prirodno sladilo zovu i medenom vodicom zbog njegova slatkastog okusa i svijetle boje. U umjerenim je količinama pogodan i za dijabetičare zbog svog niskog glikemijskog indeksa, tj. brzine kojom se iz njega šećer otpušta u krv. Glikemijski indeks agavinog sirupa je samo 27, a, primjerice, meda je 83 i visokih 137 bijelog šećera.
Unatoč toj činjenici, agavin sirup je slađi od običnog šećera, a po strukturi je rjeđi od meda. Neka istraživanja pokazuju da djeluje protuupalno, jača imunosni sustav, a pomaže i kod zatvora. Pri kupnji treba pripaziti da nije obrađivan na visokim temperaturama jer tako gubi nutritivna svojstva. Takav sirup trebao bi biti tamnije boje i intenzivnijeg mirisa.
U domaćim keksićima, čokoladi, muffinima i biskvitnim tijestima
Odlična je zamjena za standardni bijeli šećer pri izradi raznih energetskih pločica, sirovih kuglica, čokoladica, domaće granole, keksa, muffina i biskvitnih tijesta, pa čak i za pripremu raznih peciva, odnosno kruha, prhkih tijesta i slično. Agavinim sirupom možete zasladiti palačinke, koristiti ga kao preljev, sladilo raznih krema i punjenja s jogurtom i posnim sirom, napitaka i smoothieja jer se vrlo lako otapa u tekućinama. Imajte na umu da nije najpogodniji za čvrste kreme jer ih može razrijediti pa ga je u njima dobro kombinirati s nekim krutim sladilom, npr. kokosovim šećerom. Odlično se spaja sa žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima.
Pri izradi kolača i pretvaranja klasičnog recepta u zdraviju varijantu treba paziti na omjer. Budući da je agavin sirup gotovo 1,5 puta slađi od bijelog šećera, potrebno je barem upola smanjiti količinu. Otprilike: ako u receptu piše da je potrebno 150 - 200 grama šećera, umjesto toga bit će dovoljno oko 50 - 80 mililitara agavinog sirupa. Naravno, količinu možete prilagoditi vlastitom ukusu.
Još jedna odlična alternativa prerađenom, bijelom šećeru je med. Slađi je i probavljiviji od šećera, no ima relativno visok glikemijski indeks te spada u visokokaloričnu hranu. Med je dobar za sportaše i osobe koje imaju intenzivan ritam življenja jer je odličan izvor energije. Za izradu slastica najradije biram cvjetni, odnosno livadni med, zbog blagog okusa.
Antioksidansi iz meda pomažu u jačanju imunosnog sustava, a zbog antimikrobnih svojstava med preventivno štiti od infekcija. Pri kupnji je potrebno paziti da je riječ o 100 posto prirodnom, organskom medu, a ne onome kojem je dodavan prerađeni šećer. Nemojte ga stavljati direktno u vrelu tekućinu, nego ga razrijedite hladnim mlijekom ili vodom da bi se očuvale hranjive tvari.
Med je odličan u pripremi domaće granole ili pločica jer njih ne morate peći na iznimno visokim temperaturama. Kao i agavin sirup, kada med spojimo s bjelanjcima, dobivamo savršeno „ljepilo“ za sve sastojke. Osim prilikom pečenja, odličan je odabir za izradu sirovih kuglica, štangica, pa i shakeova.
Može se koristiti i u pripravi muffina i ostalih biskvitnih kolača te kruha, peciva i raznih krema sa svježim sirom. Koristite li ga umjesto šećera, u receptu je potrebno smanjiti količinu, kao i agavina sirupa, dakle, otprilike za pola u odnosu na bijeli šećer.
Javorov sirup kao sladilo
Kao sladilo odličan je i javorov sirup. Specifičnog je mirisa i blago slatkastog karamelastog okusa. Po gustoći se nalazi između meda i agavina sirupa. U pravilu, ne sadrži nikakve konzervanse i može se dugo čuvati u staklenoj posudi. Ima visok udio minerala i visok glikemijski indeks, zbog čega se ne preporučuje dijabetičarima. Najčešće ga koristim prilikom pečenja keksa, a može se koristiti i u pripremi peciva i kao preljev za palačinke ili voćne salate.
Ako u klasičnom receptu piše da vam je potrebna jedna čaša šećera, možete umjesto toga staviti do ¾ čaše javorova sirupa ili malo manje. Pripazite na njegov specifičan okus. Odlično se slaže s orašastim plodovima, pa u tom smislu možete dati mašti na volju!
Kokosov šećer bogat B vitaminima
Kokosov šećer je moje nedavno otkriće. Riječ je o šećeru smeđe boje koji se dobiva od cvijeta kokosa. Blagog je slatkastog i karamelastog okusa, a niskog je glikemijskog indeksa kao agavin sirup. Organski i prirodni kokosov šećer sadrži dvostruko više željeza, četiri puta više magnezija i čak deset puta više cinka od smeđeg šećera. Nadalje, bogat je raznim vitaminima B-skupine. Mogu ga koristiti i dijabetičari. Odličan je za izradu prhkih tijesta, crumblea, kao sladilo za kavu ili kakao.
Za razliku od sirupa, ima strukturu sličnu bijelom šećeru. Kad je riječ o omjeru, može se koristiti identična količina kokosova šećera kao i u originalnim receptima jer ovaj šećer nije jako sladak. Preferiram ga koristiti u mrvičastim, prhkim tijestima, preljevima i sličnom, gdje dolazi do izražaja, a nije ga potrebno koristiti u velikim količinama.
Od ostalih prirodnih zamjena za šećer, možete još pronaći rižin slad, ječmeni slad, datuljin slad i svima dobro poznatu steviju. Smatra se da je, primjerice, rižin slad jedan od najzdravijih sladila od žitarica. Izgledom podsjeća na med, ali blažeg je okusa, lakše probavljiv, ima prihvatljiv glikemijski indeks i odličan je u pripremi deserta.
Ječmeni slad bogatog je karamelastog mirisa i okusa, prilično je gust i tamnije je boje. Dobar je za izradu biskvita, peciva, kruha i keksa.
Datuljin je slad visokog glikemijskog indeksa, no pogodan je kao zamjena za prerađeni, bijeli šećer u shakeovima i raznim kolačima. Ako nemate sirup, možete očistiti i usitniti sušene datulje i ubaciti ih u kolač ili razne napitke za dodatnu slatkoću.
Stevija je izrazito slatkog okusa, a nema kalorija, što je mnogima čini vrlo privlačnom. Stevijom možete zasladiti razne napitke, čokoladice i džemove.
