Nevidljivi pesticidi
A kako prepoznati da je voće ili povrće tretirano pesticidima? I lako i teško. Lako, jer većina jednostavno jest tretirana, osim ako nije od provjerenog ekološkog proizvođača, a teško jer samo laboratorijski testovi pokazuju stvarnu prisutnost i količinu određenih kemikalija. Ipak, postoji kratki vodič o tome koje bi namirnice bilo bolje izbjegavati i jesti samo ako su organskog podrijetla.
Primjerice, jagode se tretiraju sa, u prosjeku, 65 raznih pesticida, fungicida i herbicida, a paprike sa 50 različitih kemikalija. Špinat je vrlo često na meti teških metala iz zemlje, trešnje, breskve i nektarine tretiraju se s oko 20 vrsta kemikalija prije nego što dođu na police trgovina, a čak je i celer u 80 posto uzoraka, prema američkoj agenciji za hranu, pun različitih kemikalija.
Koje je najmanje tretirano voće i povrće
Najotporniji i najmanje tretirani kemikalijama su avokado, ananas, mango, kivi, papaja i borovnice. Što u konačnici sve to znači? Pesticidi, vosak, imazalil učinit će voće i povrće dugovječnijim i ljepšim, no zapravo osnovni im je cilj da trgovcima i proizvođačima olakšaju posao i produlje vijek njihovih proizvoda.
Odavno se zna kako u korici voća i povrća ima više zdravih nutrijenata nego u unutrašnjosti, a sada je korica gotovo zabranjena za jelo. I što učiniti? Kao i u svemu, vratiti se korijenima, kupovati domaće, netretirano, kupovati u manjim količinama kako ne bi propadalo i uživati ako povremeno sretnemo nekog crva jer je on najbolji dokaz da je ono što jedemo zdravo.