Osnovne karakteristike

Od svojih smo baka naslijedili mediteransku prehranu. No zbog globalizacije i uvođenja modernih tehnologija u proizvodnji hrane te odlaskom mnogih mladih u urbane sredine, gdje biraju brzu i masnu rafiniranu hranu, mediteranska prehrana ubrzano gubi na zastupljenosti. Upravo ju je zato UNESCO stavio na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Istraživanje poznato pod imenom Seven Countries Study pokazalo je da su muškarci iz Amerike i sjeverne Europe izloženi znatno većem riziku od bolesti srca i krvnih žila nego muškarci iz južne Europe, za koje je karakterističan mediteranski stil prehrane. To uključuje mnoštvo namirnica bogatih biljnim vlaknima poput žitarica, raznolikog voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki, različitih vrsta sjemenki i maslina, povećan unos ribe i morskih plodova, smanjen unos crvenoga mesa, umjeren unos jaja i mliječnih proizvoda te mesa peradi. Temelji se na lokalnim, sezonskim i minimalno obrađenim namirnicama. Glavni je izvor masnoća maslinovo ulje, a najvažnije sladilo ekološki med.

ZA Klinička istraživanja koja potvrđuju prednosti mediteranske prehrane uistinu su nepregledna i svi se stručnjaci slažu u jednome – to je dosad najzdraviji poznati način prehrane.

Mediteranska prehrana čuva srce. Istraživanje iz rujna 2011. provedeno na španjolskom sveučilištu u Granadi potvrdilo je da unos namirnica temeljenih na integralnim žitaricama dva do tri puta dnevno, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2 za 20 do 30 posto. Integralne žitarice imaju preventivnu ulogu kod kolorektalnog karcinoma, polipa, hormonski ovisnih karcinoma, karcinoma gušterače i ostalih tumora probavnog sustava.

Prema posljednjem španjolskom istraživanju (Escrich, Moral i Solanas), umjeren dugoročan unos ekstra djevičanskog maslinova ulja smanjuje pojavu karcinoma dojke, a u slučaju da je dijagnosticiran, pozitivno utječe na izlječenje.

PROTIV Teško da mogu kritizirati takav način prehrane, no događa se da katkad mediteranske namirnice kombiniramo s raznim masnim umacima, rafiniranim tjesteninama, prevelikom količinom šećera, što može umanjiti njihove zdravstvene koristi. Da bi učinak te prehrane bio potpun, važno je voditi računa o glikemijskom indeksu namirnica, odnosno odabirati one nižeg GI-ja koje će postupno otpuštati šećer u krv, što će razinu glukoze u krvi održati stabilnom te produljiti osjećaj sitosti i spriječiti prejedanje.