Od prženih se smokava može napraviti prah sličan kavi koji služi kao njezina zamjena ili dodatak koji joj obogaćuje aromu. Uživajte zato ovog ljeta u smokvama i u slanim i u slatkim varijantama.

Smokva je biljka uz koju se vežu mnoge svjetovne, ali i duhovne legende. Grci su je davali atletičarima i ratnicima za snagu, Rimljani su vjerovali da su Romul i Rem rođeni pod njezinim stablom, budisti pak vjeruju da se Buda baš pod smokvom prosvijetlio, a smokva je i simbol faličkoga kulta u Indiji, ali i šire. Smokvinim su listom „strateške“ dijelove tijela čedno prekrivali Adam i Eva, a vjeruje se da su jeli i njezine plodove jer je drvo spoznaje, prema nekim pričama, bila upravo – smokva. Sjedenje pod stablom smokve smiruje um, miris smokvina lista ugodno omamljuje, dok plodovi svojom slatkoćom hrane i duh i tijelo.

(za 4 osobe)
Nadjev:
šalica svježih smokava
šalica malina
veća kruška
žlica javorova sirupa
½ limuna
žlica balzamičnog octa

Tijesto:
2 vrećice vanilin šećera
3 šalice brašna (integralnog)
prašak za pecivo
65 g maslaca

U posudi umijesite maslac, brašno, vanilin šećer i prašak za pecivo. Ako je smjesa premasna, dodajte još jednu šalicu brašna jer tijesto mora biti grudičasto. Ako više volite masnija tijesta, oblikujte kuglu i stavite je u zamrzivač dok ne pripremite nadjev. Vatrostalnu posudu premažite maslacem i položite narezane kruške, na njih smokve i na kraju maline. Prelijte žlicom javorova sirupa, sokom od polovice limuna i žlicom balzamičnog octa. Sve zajedno pospite grudicama tijesta. Ako je tijesto bilo u zamrzivaču, izvadite ga i naribajte s pomoću ribeža preko voćnog složenca. Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva i pecite 20-ak minuta dok grudice tijesta ne požute i postanu prhke. Poslužite toplo u posudicama.