Nova era ljekovitih gljiva

Na Istoku su od davnina dio ljekovitoga arsenala, a na Zapadu ih tek prepoznajemo kao moćne saveznike zahvaljujući sve većem broju istraživanja koja potvrđuju tvrdnje o njihovoj koristi. Određene gljive, točnije njihove kombinacije, ...

Izvor: Shutterstock Istraživanja dr. Jakopovića

Dr. Jakopović je istraživanja provodio u razdoblju od 2004. do 2010. godine, a u njima je sudjelovalo 65 pacijenata s rakom pluća, 52 s rakom debeloga crijeva i 105 s rakom dojke. Kod većine pacijenata bolest je bila u poodmaklom stadiju, a uz standardno medicinsko liječenje, uzimali su u visokim dozama, u trajanju od 30 do 100 dana, kombinacije ekstrakata gljiva shiitake, maitake ili zec gljive, lingzhi ili reishi, bukovače (Pleurotus ostreatus), brazilskog šampinjona (Agaricus brasiliensis) i vitezovke (Tricholoma matsutake).

„Naši rezultati, dobiveni analizom službenih medicinskih nalaza, podudaraju se s iskustvima u Japanu i Kini: pacijenti koji uz uobičajenu onkološku terapiju – dakle, u kombinaciji s kirurškim zahvatima, kemoterapijom i(li) zračenjem – uzimaju ekstrakte ljekovitih gljiva u prosjeku žive dulje te lakše i s manje nuspojava podnose standardne načine liječenja“, navodi osnivač Dr Myko Sana koji je u proteklih petnaestak godina proveo i nekoliko laboratorijskih istraživanja o djelovanju ljekovitih gljiva na stanice različitih vrsta tumora, u suradnji sa zagrebačkim Institutom Ruđer Bošković i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom.

Primjerice, testiranje antitumorskih svojstava 30 vrsta ljekovitih gljiva pokazalo je da one koče rast stanica raka, osobito shiitake, maitake ili zec gljiva i guba.

Izgradnja kostiju i hrskavica

„Ustanovili smo da kombinacije ekstrakata više vrsta ljekovitih gljiva imaju daleko snažnije antitumorsko djelovanje od pojedinačnih aktivnih tvari iz gljiva zato što dolazi do sinergije koja u organizmu aktivira veći broj obrambenih imunosnih procesa“, objašnjava Jakopović.

Kombinacija više vrsta pokazala se ključnom i u višegodišnjim laboratorijskom istraživanjima o utjecaju ljekovitih gljiva na izgradnju kostiju i hrskavica, koje je ovaj stručnjak proveo zajedno sa znanstvenicima iz Laboratorija za mineralizirana tkiva Medicinskog fakulteta u Zagrebu na čelu s akademikom Slobodanom Vukičevićem, jednim od vodećih međunarodnih autoriteta na tom području.

Prema dobivenim rezultatima, koji su prošle godine objavljeni u časopisu International Journal of Medicinal Mushrooms, tretman kombinacijom ekstrakata shiitake i maitake ili zec gljive značajno poboljšava izgradnju kostiju te smanjuje gubitak koštane mase, pa može biti dobrodošla pomoć u prevenciji ili liječenju osteoporoze.

O ljekovitosti gljiva svjedoče i ljudi koji su se suočili s dijagnozama raka pluća, maternice, kostiju i kože te oboljeli od hepatitisa B i C, HIV-a i Guillain-Barreova sindroma (autoimune bolesti koja uzrokuje paralizu).

Nema čarobnog štapića

Ivan Jakopović kaže da je od 1990. godine do danas više od 20.000 ljudi koristilo njegove proizvode. Pritom naglašava da nipošto nije riječ o nekom čarobnom štapiću.
„Nitko ne može jamčiti ozdravljenje pomoću ljekovitih gljiva. No, u praksi se pokazalo da one povećavaju mogućnost ozdravljenja, a najtežim bolesnicima mogu poboljšati kvalitetu života, primjerice, tako što pridonose smanjenju bola i boljoj pokretljivosti.

Uzimanje pripravaka preporučuje se na temelju medicinskih nalaza, uz propisanu standardnu terapiju. Neki liječnici ne priznaju ljekovitost gljiva, a neki smatraju da mogu biti korisne, dok ih neki i sami uzimaju. Mi, pak, proizvodimo i preporučujemo dodatke prehrani s ljekovitim gljivama isključivo na temelju znanstvenih dokaza“, objašnjava Jakopović.

Za herpes, hepatitis, HPV, ali i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest

U časopisu International Journal of Medicinal Mushrooms i već spomenutim znanstvenim bazama PubMed, ScienceDirect i ResearchGate, objavljena su brojna istraživanja u blagotvornim učincima svih dosad spomenutih ljekovitih gljiva na stvaranje imunosnih stanica važnih za obrambeni sustav organizma, povećanje snage i izdržljivosti te regulaciju krvnoga tlaka, masnoća i šećera.

Također je utvrđeno njihovo snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje zbog čega, kako se navodi, pospješuju liječenje virusnih bolesti poput gripe, mononukleoze, herpesa, hepatitisa, HPV-a i side, kao i liječenje bakterijskih infekcija, uključujući i bakterije otporne na antibiotike.  

Kao pomoć u liječenju neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove i Parkinsonove te multiple skleroze, koristi se ekstrakt gljive Hericium erinaceus, poznate pod nazivom lavlja griva, koja je cijenjena i kao kulinarska delicija. Vodeći svjetski istraživač ljekovitih svojstava lavlje grive Hirokazu Kawagishi, s japanskog sveučilišta Shizouka, otkrio je da ona sadrži erinacine i hericenone, tvari koje poboljšavaju provođenje živčanih impulsa i potiču stvaranje novih živčanih stanica (neurona).

Rješenje za bol i alergije

Jakopović dodaje da se intenzivno istražuju i svojstva brazilskog šampinjona koji ima značajan antitumorski i antialergijski učinak, kao i gljive Judino uho (Auricularia auricula-judae) koja smanjuje rizik stvaranja ugrušaka u krvnim žilama i pridonosi uravnoteženju tlaka.

„Na konferenciji u Palermu zapazio sam i sve veće zanimanje znanstvenika za to kako ljekovite gljive (osobito shiitake) potiču rast korisnih probiotskih bakterija u crijevima, o čemu je govorio poznati istraživač Peter C. K. Cheung, s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu. Istaknuti nizozemski mikolog i onkolog Leo van Griensven, sa sveučilišta Wageningen, predstavio je pak istraživanja u kojima je otkriveno da brazilski šampinjon i gljiva Phellinus linteus, koja se u Kini naziva sang-hwang, a u Japanu meshimakobu, potpomažu ublažavanje bola“, navodi Jakopović.

Uvrstiti u prehranu

Ističe da je znanstveni tim neurologa s malezijskog Sveučilišta u Kuala Lumpuru donio nove spoznaje kako gljiva tigrova mliječnica (Lignosus rhinocerotis) potiče stvaranje stanica očne mrežnice, što bi u budućnosti moglo pomoći u liječenju oštećenja vida.
Čuvena njemačka farmakologinja Ulrike Lindequist, sa Sveučilišta Greifswald, ukazala je da, osim gljive lingzhi ili reishi koja je već poznata po antialergijskim svojstvima, smanjenju alergijskih reakcija pomažu topolova vitezovka (Tricholoma populinum) i jelenovo uho (Grifola umbellata).

„Alergija na same ljekovite gljive vrlo je rijetka, u praksi dosad nisam vidio nikakve ozbiljnije probleme. Aktivne tvari u gljivama vrlo su stabilne i mogu se uzimati uz raznu hranu, napitke i lijekove, a da s njima ne stupaju u nepovoljne interakcije“, ističe Ivan Jakopović, preporučujući da bi, za opću vitalnost i jačanje imuniteta, dvaput tjedno bilo dobro uživati u ukusnim i hranjivim gljivama poput vrganja, bukovača, jablanovača, shiitake...