Ne uzimajte jod na svoju ruku

Stručnjaci često kažu da štitnjaču treba nahraniti, a to se doista može doslovno shvatiti jer neki su nutrijenti ujedno i građevni elementi njezinih hormona – počevši od joda.

„Organizam ne proizvodi jod, nego ga mora dobiti prehranom, a glavni su izvori morski plodovi i jodirana kuhinjska sol. Premda je jod ključan za funkcioniranje štitnjače, ne valja ga unositi u prekomjernim količinama jer u tom slučaju ometa njezin rad. Kad je riječ o bolesti štitnjače, treba se savjetovati s liječnikom, a po mogućnosti i nutricionistom, kako dobiti poželjnu količinu joda, a nije preporučljivo na svoju ruku uzimati dodatke prehrani koji sadrže jod.

Za proizvodnju hormona štitnjače nužan je i selen kojega u znatnim količinama ima u ribi i morskim plodovima, mesu i cjelovitim žitaricama, a namirnica najbogatija selenom je brazilski orah.

Za hormonsku funkciju, ali i za imunitet bitan je i cink, a njegovi važni izvori su plodovi mora (osobito kamenice) i mahunarke“, kaže Nenad Bratković, magistar nutricionizma, sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije te voditelj zagrebačke NutriKlinike.

Vitamini, minerali, proteini...

Osim spomenutih minerala, rad štitnjače podržavaju i vitamini A, B i D, omega-3 masne kiseline i proteini. Mnoge proteinske namirnice sadrže tirozin, aminokiselinu koja je ključna pri stvaranju hormona štitnjače, stoga je izuzetno važno uzimati kvalitetne proteine, napominje nutricionist.

Kao odličan izvor lako probavljivih proteina navodi morsku ribu (koja je ujedno bogata i omega-3 kiselinama), a preporučuje i meso iz prirodnog, domaćeg uzgoja: puretinu, piletinu, govedinu, kao i iznutrice, odnosno jetrica koja ujedno obiluju vitaminom A. Među njegovim biljnim izvorima ističu se zeleno lisnato povrće i batat. 

Od vitamina B skupine, za štitnjaču je osobito važan B2 (riboflavin) koji se također nalazi u zelenom lisnatom povrću te u cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mlijeku i mliječnim proizvodima, jajima i mesu.

Vitamina D najviše ima u ribi (osobito lososu i plavoj morskoj ribi), kamenicama, škampima, žumanjku jajeta, jetricama i shiitake gljivama.

„Dobrodošle su i namirnice bogate vlaknima, kao što su mahunarke, chia sjemenke, paprika, tikvice, kvinoja i heljda jer pomažu ublažiti probavne tegobe koje su učestale kad postoji problem sa štitnjačom. Ove namirnice povoljno djeluju i na razinu šećera u krvi koja je prilikom poremećaja štitnjače često neuravnotežena“, kaže Bratković.

Jelovnik za zdravlje štitne žlijezde

Kao primjere zdravog jelovnika za štitnjaču nutricionist predlaže:

• složenac od mljevene puretine s tikvicama i batatom, sa salatom od radiča posutom bučinim i suncokretovim sjemenkama

• smoothie od avokada, borovnica, sirovog kakaa, butternut tikve i badema, s dodatkom vode

• brancin u „škartocu“, kvinoja i slanutak pripremljeni kao rižoto, salata od matovilca s maslinovim uljem.

Od napitaka Bratković preporučuje limunadu s đumbirom i čaj od đumbira, kao i čajeve od metvice i matičnjaka jer djeluju protuupalno i uravnotežuju probavu. Kava se može zamijeniti napitkom od cikorije (bez dodavanja mlijeka). 

A što izbjegavati?

Hrana koju treba izbjegavati svakako je ona rafinirana jer obilje industrijski prerađenih šećera, masnoća i aditiva izuzetno nepovoljno djeluje na štitnjaču. Ako je u pozadini bolesti štitnjače autoimuni poremećaj, poželjno je izbjegavati i namirnice koje sadrže gluten, kao i mliječne proizvode.