Superspoj koji povezuje niz važnih funkcija

Bez sunca nema života. Utječući na bezbroj procesa, sunčevo svjetlo, među ostalim, pomaže tijelu stvoriti vitamin D. Iako samo jedna sićušna tvar, znanost joj se sve više divi jer, pokazalo se, regulira mnoštvo procesa u organizmu i čini se da bez nje, kao ni bez sunca, nema života – barem ne onoga ispunjenog zdravljem i vitalnošću. Ipak, vitamina D nam sve više nedostaje jer sve manje vremena provodimo na otvorenom izloženi sunčevim zrakama. Stoga, prema nekim teorijama, sve više obolijevamo.

Vitamin D ima važnu, gotovo presudnu ulogu za očuvanje cjelokupnog zdravlja. Mnogobrojna istraživanja pokazuju da u velikom broju bolesti poput karcinoma, dijabetesa, multiple skleroze, depresije pa čak i neplodnosti velik udio može imati nedostatak upravo ovog vitamina.

Znanstvenici potvrđuju njegova supersvojstva, no spore se u jednom – je li riječ o „običnom“ vitaminu ili je vitamin D zapravo superspoj koji povezuje niz važnih funkcija te zapravo djeluje kao kompleksni hormon. S ovom drugom teorijom slaže se i nutricionistkinja Anita Šupe, autorica knjige Istine i laži o hrani.

Tri glavne fukncije

„Vitamin D ima tri glavne funkcije: reguliranje imunosnog sustava, tj. obrambene sposobnosti tijela, rasta stanica i hormonske ravnoteže“, objašnjava. „Stvara se pod utjecajem sunca, a ima ga i u plavoj ribi, no većina ljudi ipak pati od njegovog nedostatka. Rijetko boravljenje na otvorenom i nedostatno konzumiranje hrane bogate ovim spojem polako nagrizaju zdravlje.

Većina će ljudi tada posegnuti za multivitaminskim kompleksom i ne znajući da bi im samo jedan vitamin mogao povratiti tjelesni, ali i duševni balans“, uvjerena je Šupe koja je dio svoje knjige posvetila upravo prednostima ovog, prema njenom mišljenju, superspoja. Uvjerena je da vitamin D podiže razinu imuniteta, a to potkrepljuje istraživanjem pod vodstvom danskog profesora Carstena Geislera koji je dokazao da je vitamin D važan za stanice obrambenog mehanizma, T-limfocite.

Zaštita od multiple skleroze, raka, dijabetesa...

Glavna funkcija T-limfocita je da se bore protiv uljeza u tijelu. No ako u krvotoku nemamo dovoljno vitamina D, T-limfociti neće se ni pokrenuti. Vitamin D ujedno uravnotežuje imunosni sustav, odnosno sprečava njegovu presnažnu aktivnost, pri čemu može početi napadati zdrave stanice tijela, što se događa u slučajevima autoimunih bolesti.

Istraživanja spomenutog znanstvenika sugeriraju da može pomoći u zaštiti od dijabetesa tipa 1 i tipa 2, raka, multiple skleroze te psihičkih bolesti poput shizofrenije i depresije. Naime, on i njegov tim tvrde da vitamin D direktno utječe na aktivaciju više od 2000 gena.

Poboljšanje kod depresije

„Krenuli smo od otkrića da je vitamin D iznimno važan za kosti, no danas znamo kako ima velik udio u funkcioniranju imunosnog sustava. Nema sastav kao vitamin, nego funkcionira kao hormon i vrlo je bitan za hormonalnu ravnotežu cijelog organizma. Koristan je u prevenciji i terapiji tumora, u liječenju depresije, a važan je i za razvoj djeteta u majčinoj utrobi“, uvjeren je i magistar nutricionizma Nenad Bratković.

Također, dodaje Bratković, novija istraživanja pokazala su i pozitivne pomake kod autistične djece koja su uzimala vitamin D. U istraživanju klinike Mayo iz 2011. kod osoba kojima je dijagnosticirana klinička depresija pokazalo se kako imaju manjak vitamina D te su, bez mijenjanja terapije, samo dodavanjem vitamina D, pacijenti osjetili znatno poboljšanje.

PageBreak

sunce ruke
Profimedia sunce ruke
Upravlja rastom stanica

Jedna od sjajnih osobina vitamina D jest da upravlja rastom stanica, među ostalim i stanica kože. „Vitamin D zaustavlja upalne procese i regulira rast stanica kože pa se zato često koristi u terapiji psorijaze“, otkriva Anita Šupe. Na sličan način djeluje i na rak.

Naime, istraživanja, među kojima i ono američke znanstvenice Kirsten K. Deeb iz Clevelanda, pokazuju da dnevni unos od 25 mikrograma (1000 internacionalnih jedinica) može za 40 - 75 posto smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća, dojke, gušterače i debelog crijeva. I kod raka dolazi do nekontroliranog razmnožavanja stanica, a vitamin D stimulira rad najmanje triju različitih gena koji mogu zaustaviti rast tih stanica.

Rezultati novog istraživanja objavljeni u listopadu 2015. u časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazuju i to da vitamin D3 sprečava razvoj raka dojke koji je uzrokovan djelovanjem hormona estrogena. Istraživanje provedeno na preko 57.000 žena u postmenopauzi koje su uzimale nadomjesnu hormonalnu terapiju pokazalo je da uzimanje vitamina D smanjuje rizik pojave raka dojke za 26 posto.

Izravno povezan s plodnošću

Ovaj se vitamin dovodi i u direktnu pozitivnu vezu s plodnošću. Australski znanstveni tim Sveučilišta u Sydneyju, predvođen stručnjakinjom za plodnost dr. Annom Clark, 2008. godine dokazao je vezu između nedostatka vitamina D i plodnosti žena te kvalitete sperme muškaraca. Preniska razina vitamina D uočena je kod 90 posto žena koje su imale probleme s ovulacijom i kod 33 posto neplodnih muškaraca.

Vitamin D uključen je u proces sazrijevanja spolnih stanica pa briselski znanstvenik i oksfordski student Nikolaos P. Polyzos iz belgijskog Centra za reproduktivnu medicinu, smatra da je upravo nedostatak vitamina D razlog za rastuću neplodnost. Zato, smatra on, dodavanje vitamina D prehrani može biti dobra i manje rizična alternativa postojećim metodama stimuliranja plodnosti.

Shizofrenija?

Kao što stimulira rast drugih stanica, to čini i sa živčanim stanicama i neurotrans­miterima u mozgu. Neki su znanstvenici, stoga, počeli ispitivati može li se njegov manjak dovesti u vezu s mentalnim bolestima. Australski znanstvenici iz Centra za shizofreniju Queensland te iranska skupina znanstvenika predvođena dr. Ahmadom Esmaillzadehom rezultatima svojih istraživanja pokazuju da bi to upravo moglo biti točno.

Analizom rezultata 19 sličnih istraživanja koja su se bavila odnosom manjka vitamina D i shizofrenije te obradom uzoraka krvi 2804 osobe koje imaju neki oblik mentalne bolesti dr. Ahmad Esmaillzadeh došao je do otkrića da 65 posto bolesnika koji imaju shizofreniju imaju upola manju koncentraciju vitamina D nego zdravi ljudi.

Ne uzimati na svoju ruku

Istraživanja koja bi neupitno dokazala prednosti uzimanja vitamina D u liječenju mentalnih bolesti nema, ali čini se da na određene bolesnike ovaj dodatak iznimno dobro djeluje.

Dok je poznato i uvriježeno kako je djeci dojenačke dobi potrebno davati vitamin D, čini se da će znanost uskoro pokazati kako će zbog dugoročnih promjena u životnom stilu to postati standard i za odrasle. Ipak, potrebno je čekati posljednju presudu stručnjaka za nadomještanje ovog vitamina. Kako njegove visoke doze nisu bezopasne, valja se voditi preporukama liječnika.