Sve što trebate znati o legionarskoj bolesti ili legioneli: Kako prepoznati simptome i liječiti se

Premda je riječ o teškoj infekciji, uglavnom djeluje kao atipična upala pluća. Uzrokuje ju bakterija koja se često nalazi u vodenim sustavima, a prenosi se udisanjem vodenog aerosola

Valeriia Miller / Unsplash

Prvi puta je uočena 1976. godine nakon epidemije u Philadelphiji u SAD-u gdje su oboljeli sudionici skupa u jednom hotelu, a zatim su se pojedinačni slučajevi i epidemije počeli pojavljivati i na europskom kontinentu.

Legionarska bolest, također poznata kao legioneloza, ozbiljna je infekcija pluća uzrokovana bakterijom Legionella pneumophila. Nju se često može naći u vodenim sustavima poput klimatizacijskih uređaja, sustava za grijanje vode, tuševa i jacuzzi bazena. Njome se obično može zaraziti udisanjem sitnih kapljica vode koje sadrže bakterije.

Nekoliko je izoliranih slučajeva zbog kojih se sumnjalo na prijenos s čovjeka na čovjeka no to je izuzetno rijetko i ne smatra se uobičajenim načinom širenja bolesti. Dakle, iako je teorijski moguće, praktično prijenos legionarske bolesti s čovjeka na čovjeka nije značajan faktor u širenju bolesti. Glavni fokus za prevenciju ostaje na kontroli i održavanju vodenih sustava kako bi se spriječila kontaminacija i rast bakterije Legionella.

Bakterije Legionella razvijaju se i razmnožavaju u vodenim sustavima pod određenim uvjetima, a najbolje rastu u vodi s temperaturom između 20 °C i 45 °C. Najbrži rast događa se između 35 °C i 40 °C. Voda iznad 60 °C ubija bakterije, pa održavanje topline iznad ove temperature može spriječiti njihov razvoj. Voda ispod 20 °C usporava rast bakterija, ali ih ne ubija.
Razvijaju se u stajaćoj ili slabo cirkulirajućoj vodi, što se često događa u dijelovima sustava za vodu koji se rijetko koriste, kao što su zaboravljeni ili neiskorišteni dijelovi cijevi. Sposobne su formirati biofilm, tanki sloj mikroorganizama na unutarnjim površinama cijevi i spremnika, a koji im pruža zaštitu i stabilno okruženje za rast.

Shutterstock 

Hrane se organskim materijalom u vodi, uključujući alge, hrđu, mulj i druge bakterije pa prisutnost ovih tvari u vodi može pospješiti njihov rast. Sustavi koji nisu pravilno dezinficirani ili koji koriste neučinkovite metode dezinfekcije mogu omogućiti rast Legionella bakterija. Kloriranje i druge metode dezinfekcije mogu smanjiti rizik ako se pravilno primjenjuju.

Visokorizični sustavi su hoteli, bolnice, starački domovi i velike poslovne zgrade s kompleksnim vodoopskrbnim sustavima. Zatim i veliki klima uređaji s rashladnim tornjevima te hidromasažne kade i spa centri, točnije sustavi s toplom vodom koja recirkulira.

SIMPTOMI

Slični su onima kod drugih oblika upale pluća i mogu uključivati:

  • Visoku temperaturu (groznicu)
  • Kašalj (koji može biti suh ili s ispljuvkom)
  • Kratkoću daha
  • Bol u prsima
  • Umor
  • Glavobolju
  • Bolove u mišićima
  • Probavne tegobe poput mučnine, povraćanja ili proljeva

Dijagnoza legionarske bolesti obično se postavlja na temelju kliničkih simptoma i laboratorijskih testova, uključujući i testiranje urina, kulture ispljuvka i bronhijalnih uzoraka te krvi na antigen Legionelle.

Prema navodima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje zabilježi oko 40 slučajeva zaraze, a iznimno je važno da se obrate liječniku pojedinci koji imaju druge zdravstvene tegobe, starije osobe i oni s oslabljenim imunološkim sustavom kako bi se liječenje pravovremeno administriralo jer može biti opasna po život.

Razumijevanje kako se bakterije Legionella razvijaju i koji uvjeti pridonose njihovom rastu ključno je za sprječavanje legionarske bolesti. Redovito održavanje, dezinfekcija i kontrola temperatura vodenih sustava su bitni koraci u smanjenju rizika od kontaminacije.