Većina ljudi želi živjeti duži život, ali cilj dugovječnosti također je živjeti s poboljšanim mentalnim i fizičkim zdravljem te sposobnošću da budemo aktivni i neovisni. Dok genetika igra značajnu ulogu, stil života je značajniji faktor, a prehrana je veliki dio te slagalice, navodi portal Health.
Evo koje 3 prehrambene navike trebate usvojiti kako biste povećali svoje šanse za produljenje života i energično uživanje u svakoj godini koja dolazi.
1. Jedite raznovrsno voće i povrće
Jesti više namirnica iz kulture voća i povrća doista je jedna od najvažnijih i najučinkovitijih navika koje možete usvojiti. Nažalost, većina ljudi daleko je od ovoga cilja. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), samo jedan od 10 odraslih Amerikanaca jede dovoljno povrća i voća. Samo 10% dosegne preporučene dvije do tri šalice povrća dnevno, a 12% dosegne dnevni cilj od jedne i pol do dvije šalice voća.
Osim povećanja unosa hranjivih tvari, postizanje tih minimuma može vam produžiti godine života. Meta-analiza iz 2017. godine objavljena u International Journal of Epidemiology otkrila je kako je veća konzumacija voća i povrća povezana s manjim rizikom od smrtnosti od svih uzroka, uključujući bolesti srca i rak. Ciljajte na najmanje pet porcija dnevno.
2. Orašasti plodovi ključni su za vitalnost
Orašasti su plodovi važni izvori nutritivnih vrijednosti. Osiguravaju zdravu masnoću, biljne proteine, vlakna, antioksidanse, vitamine i ključne minerale, poput kalija i magnezija. Nije ni čudo da su povezani s produljenjem života.
Prema Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv (NHLBI), metabolički sindrom, poznat i kao sindrom inzulinske rezistencije, skupina je stanja koja povećavaju rizik od bolesti srca, dijabetesa i moždanog udara. Ispitivanje iz 2020. godine koje je bilo dio veće studije objavljene u The Journal of Nutrition pratilo je godinu dana 5800 muškaraca i žena s metaboličkim sindromom. Rezultati pokazuju da su se s povećanjem konzumacije orašastih plodova smanjili određeni markeri za metabolički sindrom. Ti pokazatelji uključuju opseg struka, razinu triglicerida, sistolički krvni tlak, težinu i BMI. HDL, dobar kolesterol, također se povećao kod žena uključenih u studiju (ali ne i muškaraca).
3. Jedite kao Mediteranac
Kada je riječ o dugovječnosti, ključan je cjelokupni obrazac prehrane, a ne samo jedna grupa namirnica. Mediteranska prehrana ostaje jedan od zlatnih standarda za duži i zdraviji život. Ovaj obrazac karakterizira visok unos voća i povrća; cjelovite žitarice; mahunarke; zdrave masti iz orašastih plodova, maslinovog ulja i avokada; te bilja i začina. Uključuje jedenje plodova mora nekoliko puta tjedno. Mediteranska prehrana također uključuje umjerenu konzumaciju mliječnih proizvoda, jaja i vina te ograničava unos mesa i slatkiša.
Istraživanje objavljeno 2017. godine u časopisu Oncotarget sugerira kako je veća privrženost mediteranskoj prehrani povezana s dugovječnošću. Ista je studija pokazala da za svaki porast od jednog boda u rezultatu mediteranske prehrane (koji mjeri pridržavanje dijete), rizik od smrti iz bilo kojeg razloga pada za 4 do 7%.