Centri u mozgu za obradu mozga reagiraju intenzivnije na plavu

Od kada je Goethe prvi put pomno proučio boje spektra, mislili smo da se manje-više zna kako koja boja utječe na naše raspoloženje pa smo bolnice i škole bojili zeleno zbog potrebnog unutarnjeg mira, kada je trebalo probuditi apetit i dobro raspoloženje posezali smo obilato za narančastom, a kad je trebalo oživjeti uspavanu strast za crvenom. A plava? Čini se da je ta boja posve nepravedno slovila kao boja melankolije, tuge i bluesa.

Iako je to djelovanje djelomice opravdano, čini se da i plavu možete iskoristiti na bolji način, kažu znanstvenici. Nedavno provedena istraživanja na jednom belgijskom sveučilištu dokazala su da centri u mozgu zaduženi za obradu emocija reagiraju intenzivnije na plavu nego na ostale boje spektra. Naime, ispitanicima su puštane različite snimke snimljenih glasova koji su varirali od neutralnih tonova do blago povišenih, što zbog uzbuđenja, što zbog ljutnje, pri čemu su im pred očima mijenjali boju svjetlosti.

Nel blu dipinto di blu

Rezultati su pokazali da su ispitanici najbolje prepoznavali emotivne nijanse u govoru kada su ispred sebe gledali plavu boju te, ne manje bitno, donosili na njih odgovarajuće reakcije ili odgovore. E sad, je li boja izrazito plavog neba kriva za to što se u ljetnim mjesecima više zaljubljujemo, jer možda prepoznajemo više emotivnih nijansi kod naših sugovornika, znanstvenici još nisu pronašli pravi odgovor na to, no zato odgovorno tvrde da je najbolji put do dobrog raspoloženja kada vas uhvati zimski blues malo plavog svjetla, bilo na tapetama, haljini, ako ga već nema na nebu.

A ne bi li terapija plavim svjetlom još bolje djelovala, predlažemo optimističnu pjesmu "Volare" poznatu i kao "Nel blu dipinto di blu" Domenica Modugna.

Model: Antonia B. (Talia)