Hrastova kora kao lijek

Za hrastovu koru odavno se zna da posjeduje ljekovita svojstva, posebno kora lužnjaka i kitnjaka. Da bi se ljekovitost očuvala u što većem postotku, s mladih grana treba oguliti koru u rano proljeće prije listanja ili u kasnu jesen kada lišće opadne. Kora se zatim suši i kasnije koristi za spravljanje čaja.

Zbog visokog sadržaja tanina čaj se koristi kao antiseptik koji sprečava razmnožavanje mikroorganizama. Koristi se i kao adstrigent jer djeluje na površinsko skupljanje tkiva, a liječi i upalu kože i sluznice. Po potrebi hrastova kora može se koristiti i kao protivotrov u slučaju trovanja alkaloidima i teškim metalima.

Žir - hranjiv i ukusan

Plod hrasta žir prirodan je organski proizvod. Sazrijeva u rujnu i listopadu i tada ga treba brati. Kada se koristi kao hrana, u ljudskom organizmu jača životnu energiju, održava i izgrađuje stanice. Stoga olakšava kretanje, fizički rad, stvaranje topline, rad srca, disanje... Bogat mineralima, ujedno pruža antioksidansnu zaštitu organizmu. Među ostalim, sadrži kalij, kalcij, mangan, natrij, koji su kao elektroliti odgovorni za održavanje balansa tekućine u stanicama i izvan njih.

Dobri poznavatelji tvrde da je žir najukusniji kad je pečen u pepelu. Pržen, oljušten i mljeven preporučuje se kao dijetetsko sredstvo, za liječenje proljeva, kožnih upala i upala sluznice. Od žirova brašna peče se izuzetno hranjiv kruh u Švedskoj i Norveškoj, a u Italiji i Ukrajini žirovo se brašno miješa s brašnom raznih žitarica. U Španjolskoj i Alžiru žir se jede pečen kao kestenje. U Njemačkoj se prženi žir koristi kao kava. Okrepljujući napitak od žira poznat je i stanovništvu Kosova te Bosne i Hercegovine.