Blaga zima (barem dosad)

Bez obzira na to što nas zimsko razdoblje ovoga puta nije baš obdarilo lijepim zimskim ugođajem, već pomalo očekujemo proljeće. Ipak, vrijeme može biti promjenjivo i još može biti hladno s vjetrom, snijegom i ledom. No upravo u ovakvom razdoblju – negdje između zime i proljeća – možemo uživati u jednostavnim, lijepim biljkama blistavih cvjetova, bilo u vrtu, bilo u kući.

Ova nam je blaga zima zasigurno pokazala neke vjesnike proljeća i ranije nego obično. Svoje je nježne latice sramežljivo otvorila pokoja tratinčica, maslačak, jagoda, jaglac, visibaba, šafran, maćuhica, ljubica... Malo topline i sunca odmah ih probudi iz zimskoga mirovanja i potakne na cvatnju. Ma kako ona bila skromna, zasigurno ćemo ih u okolnome sivilu primijetiti i podsjetiti se da se pomalo približavamo proljeću.

Velika raznolikost biljaka

Među biljkama koje su zanimljive u ovo doba godine vlada velika raznolikost: ima ih u veličini od samo nekoliko centimetara pa sve do grmlja i drveća. Iako kod većine vrsta cvatnja općenito možda nije osobito obilna i dugotrajna kao u nekih ljetnica koje neumorno cvatu od ljeta do prvih jesenskih mrazova, u mnogih je vrsta svakako osebujna, a nerijetko i impresivna.

Podsjetit ćemo se na neke vrste biljaka koje će nas od sada pa do otprilike sredine proljeća uveseljavati svojim vedrim bojama i zanimljivim oblicima. Vidjet ćemo da ih nema baš tako malo kako se možda na prvi pogled čini – samo trebamo malo bolje pogledati oko sebe i primijetiti koliko su zanimljive, lijepe, a katkada i mirisne. Vjerojatno ćemo i sami dobiti neke zamisli za uređenje doma i okućnice te razmisliti o nabavi nekih vrsta biljaka.

Divne lukovice

Mnoge lukovičaste vrste koje cvatu u proljeće sadimo u jesen, no za blaga vremena i veljača je pogodna za sadnju tih lukovica u vrtu. Te biljke imaju zadebljane podzemne organe – lukovice – u kojima su se tijekom vegetacije skupljale hranjive tvari. One će biti dovoljne da, kada nastupe povoljni uvjeti, biljke procvatu. Stoga sadimo li ih u posude, ne trebaju mnogo zemlje. Prisjetimo se kako se zumbuli mogu donjim dijelom staviti u posudicu s vodom i ipak će izrasti predivan, miomirisni cvat.

Tako možemo načiniti minijaturne ljupke vrtove u posudama. Lukovice, čim osjete toplinu i vlagu, brzo će procvjetati, a nama oplemeniti prostor, čak i ako je vani snijeg. Za to su pogodni spomenuti zumbuli (Hyacinthus orientalis), niske sorte sitnijih cvjetova tulipana (Tulipa sp.) i sunovrata (Narcissus sp.). Ostali će bolje izgledati u vrtu.

Vrtlarski savjet za veljaču: Mora li zemlja za biljke biti nova i svježa?

Visibabe, šafrani, kockavice

Svima su dobro poznate visibabe (Galanthus nivalis), malenih, ljupkih obješenih bijelo-zelenih cvjetića. Osim poznatijih šumskih, postoje i ponešto krupniji vrtni oblici. Slično je i sa šafranom (Crocus sp.) koji raste samoniklo, no u vrtu ga ima od bijele, žute, raznih nijansi ljubičaste boje, pa i prošaranih. Cvjetove u skupinama, u klasićima, ponajčešće u nijansama modre i bijele boje, nosi malena presličica (Muscari sp.) koja podsjeća na minijaturni zumbul.

Zanimljive obješene i prošarane cvjetove nose kockavice (Fritillaria). Anemone (Anemone sp.) imaju gomolje te postoje sorte koje mogu cvjetati zimi i u proljeće. S obzirom na veličinu biljke, cvjetovi su razmjerno krupni, a latice sjajne i lijepih boja. Imamo li neke od tih biljaka u kući, trebamo im pružiti mnogo svjetla i svježinu – što je u prostoriji toplije, kraće će trajati.

Dalije, begonije

Postoje vrste koje nam mogu pružiti veliko, veselo i gotovo ljetno šarenilo boja. One također imaju razne podzemne organe. Na otvorenome se sade kad prestane opasnost od mraza, a u kući mogu rasti i zimi, barem dok cvjetaju – a poslije ih premjestimo na otvoreno. Među njima vlada veliko šarenilo boja i oblika cvjetova.

To su, primjerice, niske sorte dalija (Dahlia sp.), kana (Canna sp.) i ljiljana (Lilium sp.). Zahvalne su i mnogobrojne begonije (Begonia sp.) – obične i gomoljaste kojih ima u najrazličitijim bojama i neumorno cvjetaju. Osim mnogo svjetla, za razliku od prethodne skupine biljaka, njima je potrebna toplina.

Rani cvat

Dvogodišnjim se biljkama životni ciklus proteže na dvije kalendarske godine, no zapravo su slične jednogodišnjima. Većina ih se sije početkom ljeta, potom rastu i razvijaju se te cvatu ovisno o vrsti: u jesen i/ili idućega proljeća. Potom se stvara sjeme i biljke ugibaju, a sjeme nastavlja novi krug razvoja.

S jednogodišnjim biljkama trebamo pričekati proljeće i ljeto. Od dvogodišnjih biljaka tu su jednobojne ili prošarane vrste maćuhica i ljubica (Viola sp.), koje su možda i najzahvalnije – jednostavno se uzgajaju, a dugo i obilno cvatu najrazličitijim bojama i njihovim kombinacijama. Omiljeni su i jarko obojeni jaglaci (Primula sp.) među kojima ima i trajnih vrsta.

Obične malene tratinčice (Bellis sp.) vesele nas na travnjacima, a njihove raskošnije rođakinje krupnih, ispunjenih cvjetova bijele, ružičaste ili crvene boje u vrtovima. I one kratko vrijeme na svježemu mjestu mogu uljepšavati dom. Nešto više biljke primjerenije za vrt dvije su vrste koje će nam unijeti dašak starine i dražesnih seoskih vrtova. To su potočnice (Myosotis sylvestris) sićušnih modrih, bijelih ili ružičastih cvjetića te ponešto veći i mirisni, raznobojni šeboji (Cheiranthus sp.).

Trajnice

Od trajnih biljaka, osim šumskoga, postoji i vrtni kukurijek (Helleborus) krupnijih cvjetova i mnogo većeg izbora boja. Lijepe niske jastučaste trajnice ne moraju nužno cvjetati, no njihov oblik, boja ili struktura listova mogu uljepšati nasade u vrtu ili posudama.

Jedan su od primjera raznovrsne i veoma otporne čuvarkuće (Sempervivum sp.). Nešto između trajnica i malenih grmova popularne su i dugotrajne vrijesnjače (rodovi Erica i Calluna). Sićušnih su listića i nose duge, uske klasiće s malenim, dugotrajnim cvjetićima u bijeloj i raznim nijansama ružičaste boje.

Ukrasni grmovi i drveće

Mnogi ukrasni grmovi i drveće jednostavno mogu dramatično promijeniti izgled okućnice. Tako, primjerice, poput sunca jarkožuto cvatu jasmin (Jasminum sp.), mahonija (Mahonia sp.) i drijen (Cornus sp.).

U ovo vrijeme cvatu ništa manje zanimljive vrste i sorte hamamelisa (Hamamelis sp.) i likovca (Daphne sp.) čiji se cvjetovi mogu dosta razlikovati s obzirom na vrstu i sortu. Tko živi u Primorju i Dalmaciji, ili možda ima staklenik ili zimski vrt, može uživati u profinjenoj ljepoti kamelija (Camellia sp.) te opojnome mirisu mimoza (Mimosa sp.) i badema (Prunus dulcis).

Lijeska ima neugledne ženske cvjetove, ali su zato prelijepe muške rese. Zanimljive su i neke vrste vrba (Salix sp.) kod kojih se prije same cvatnje na posve golim granama pojavljuju simpatične srebrnosive mace. Njihove grančice stavljene u vazu, same ili u kombinaciji s drugim biljem, mogu nam krasiti sobu ili balkon.