U jesenskim, sve kraćim danima, temperature postaju niže, a često ih prati mraz. Doba je to kad većina biljaka polagano, ali sigurno ulazi u stadij mirovanja. Stoga je pravo vrijeme da svoj vrt, bez obzira na to je li izravno na tlu kao sastavni dio okućnice ili u posudama na balkonima i terasama, prikladno pripremimo za to neizbježno zimsko mirovanje koje obično traje do veljače ili ožujka sljedeće godine. Tako ćemo spremno dočekati novu vrtlarsku sezonu, umanjiti količinu štetnika i uzročnika bolesti, a osjetljivijim biljkama pružiti potrebnu zaštitu.

Prvi korak u pripremama

Prvi korak u pripremama jest temeljito čišćenje, kako tla, tako i biljaka. Mnoge biljke završavaju svoj životni ciklus i polako ugibaju – pri nižim temperaturama prestaju s rastom, a potom se, uz dodatno snižavanje temperatura, smrznu i uginu. To se prije svega odnosi na jednogodišnje cvatuće vrste i povrće, koje trebamo ukloniti s gredica ili iz posuda. Ostatke odumrlih biljaka možemo odbaciti na kompost, no ako su bolesne, najbolje ih je spaliti kako bismo spriječili širenje bolesti i štetnika: trebamo imati na umu da neki uzročnici bez teškoća mogu preživjeti niske temperature.

Svakako trebamo ukloniti i sav korov, jer uglavnom može prezimiti i potkraj zime ponovo početi rasti. Njega možemo odbaciti na kompost, no ne smije sadržavati sjeme ili jače korijenje. U vrtu može biti mnogo opaloga lišća; iako ono stvara romantičan jesenski ugođaj, ipak ga trebamo pomesti ili pograbljati te iskoristiti za kompost ili malčiranje. Ako voćke, drveće i grmovi rastu na travnjaku, preporučuje se redovito čišćenje jer zaostalo lišće i njegovo truljenje može oštetiti travnjak.

Gnojenje, malčiranje

Nakon temeljitoga čišćenja gredica prazna mjesta u vrtovima trebamo prikladno urediti i obogatiti tlo. Zreo ili djelomično razgrađen kompost i/ili stajski gnoj rasipamo po tlu te ga možemo duboko prekopati (preštihati), prema potrebi očistiti od korova i kamenja. Imamo li dovoljno materijala (sijeno, slama, lišće, razgrađeni stajski gnoj ili kompost…), tlo ne moramo prekopavati, nego samo malčirati.

I prekopavanje i malčiranje spriječit će zbijanje tla, koje će se pod utjecajem snijega i kiše tijekom zime zasigurno dogoditi na golome i neobrađenome tlu. Tako pripremljeno tlo bit će gotovo spremno za proljetnu sjetvu i sadnju, a hranjive će tvari biljkama biti pristupačne odmah u rano proljeće, kada počinje buđenje vegetacije.

Mislite unaprijed

Stiže li doista hladnije vrijeme, biljke koje imamo u povrtnjaku, a još su malene jer smo ih sijali potkraj ljeta (blitva, matovilac, neke vrste kupusnjača, salate, špinat...), moramo zaštititi od smrzavanja. To je najjednostavnije učiniti plastičnim tunelima ili paučinastom folijom, ali radi poboljšanja kvalitete tla, možemo ih malčirati lišćem, sijenom ili slamom.

Imamo li klijališta, tunele ili plastenike, izvrsno je vrijeme da ih temeljito očistimo i prema potrebi dezinficiramo. Neki nam mogu odmah poslužiti, primjerice da posijemo matovilac, špinat i salatu ili posadimo lučice luka, a drugi će tako očišćeni dočekati kraj zime, kada možemo početi sjetvu i sadnju mnogih vrsta povrća.

Posude u kojima su rasle biljke ispraznimo i odumrle biljke odložimo na kompostište, a istrošenu zemlju možemo jednostavno rasuti po vrtu. Posude temeljito operemo i osušimo te spremimo do proljeća. One posude u kojima i preko zime imamo biljke, a stoje na otvorenome, možemo izvana zaštititi jer je korijenje tih biljaka izloženije hladnoći od korijenja biljaka koje rastu u tlu. Iako to ne moramo učiniti odmah, nego kada nastupe niske temperature, možemo pripremiti materijal za zaštitu: stiropor, jutu ili razne stare tkanine kojima ćemo obložiti posude. Za jakih zima pojedine biljke možemo omotati paučinastom folijom.

Presađivanje prije mraza

Od radova oko postojećih biljaka (drveće, grmovi, trajnice) ne zaboravimo orezati suhe, a osobito bolesne izboje. Grmove, ruže i trajnice možemo okopati, eventualno dodati i nagrnuti kompost kako bismo ih zaštitili i pripremili za nadolazeće vrlo hladne dane.

Očišćen i uređen vrt pružit će nam jasniju sliku o tom prostoru i moći ćemo ga lakše planirati. Možda ćemo poželjeti posaditi nove biljke i/ili dodati neke nežive elemente, a određene vrste premjestiti. Presađivanja možemo obaviti prije jačih mrazova, a ostatak planiranoga i tijekom zime, sve do proljeća.