Lukovice, salata

U veljači na otvorenome možemo sijati bob, maslačak, radič i rotkvicu te saditi lučice luka i češnjeve češnjaka. Za hladna vremena nasade je dobro prekriti folijom. Imamo li od jeseni u vrtu ispod folije povrće poput blitve, endivije, matovilca, salate i špinata, povremeno ih trebamo otkriti, prozračiti, pregledati i očistiti od osušenih i bolesnih listova. To će uvelike spriječiti razvoj raznih plijesni i bolesti.

Topli dani potaknut će rast i cvatnju otpornih dvogodišnjih biljaka (neke vrste jaglaca te maćuhica, potočnica i tratinčica) i lukovičastih vrsta (sunovrati, šafrani, visibabe i zumbuli). Sve biljke, od ukrasnih do korisnih, možemo prihraniti odležanim kompostom i/ili stajskim gnojem pa će odmah početkom vegetacije imati dovoljno hranjiva.

Na otvorenome...

Na otvorenome možemo pripremati i tople gredice za uzgoj raznovrsnog povrća i jednogodišnjega cvijeća. Površinu okružimo daskama ili opekama, a samo dno ispunjavamo organskim materijalom, kao što su kompost, lišće ili stajski gnoj. Sve natisnemo i prekrijemo zemljom. Površnu gdje ćemo sijati sjeme treba posuti kvalitetnom zemljom za sjetvu i pikiranje mladih biljaka, koju možemo kupiti posebno za tu namjenu.

Nakon sjetve površinu prekrivamo staklom, starim prozorima ili folijom. Ti materijali zadržavaju vlagu i okruženje čine mnogo toplijim. Kada dođe razdoblje u kojem temperature nisu dulje vremena ispod ništice, možemo bez straha orezivati voćke, vinovu lozu, drveće, grmove i živice. Pri tome vodimo računa da svakako odrežemo sve bolesne i oštećene grane.

Grmovi, trajnice, voćke

Neke ćemo krošnje i grmove trebati „pomladiti“ tako da prorijedimo sve jako odebljane grane koje neće ni cvjetati ni roditi, kao i one koje se međusobno križaju te tako ometaju normalan rast i razvoj. Budući da je vegetacija i dalje u mirovanju, možemo saditi lukovičaste biljke, sadnice drveća, grmova, ruža i raznovrsnih trajnica. Postojeće grmove i trajnice možemo razmnožiti dijeljenjem busenova.

U zaštićenom prostoru možemo uzgajati presadnice ranih kultivara brokule, cvjetače, korabice, kupusa, kelja i salate. Njima odgovaraju i niže temperature (od 15 do 18 °C); u suprotnome će prebrzo rasti, izduživati se i postati osjetljive na niske temperature i bolesti. Više temperature, oko 20 °C, odgovaraju raznovrsnim začinima, celeru i pomoćnicama poput rajčice, paprike i patlidžana.

Nastavljamo s njegom i razmnožavanjem sobnoga bilja te balkonskoga bilja koje smo spremili da prezimi u kući. Dani postaju sve dulji i mnoge će biljke početi intenzivnije rasti, stoga im povremeno trebamo dodati gnojivo za kvalitetan rast (s većim udjelom dušika).