Malta - gdje Istok ljubi Zapad

Veličine našega Krka

Njeni su roditelji 1950-ih stigli na Maltu kao dio privilegiranog sloja kolonijalnih gospodara – Malta je tek 1964. stekla svoju neovisnost od Britanaca. No ovuda su prošli mnogi koji su mali otok voljeli zvati svojim. Stoga Maltežani i danas imaju problema s održanjem svog jezika, a time i nacionalne svijesti.

Kršćanska i islamska

Službeni je jezik ostao i do danas engleski, jezik posljednjih kolonijalista, uz malteški koji se napokon može učiti u školama (Britanci su nekad oštro kažnjavali uporabu nacionalnog jezika). Još jedna sličnost s Irskom! No malteški jezik zapravo pokazuje sve promjene i povijesni razvoj same Malte. On je, naime, mješavina četiriju jezika – arapskog, talijanskog, francuskog i engleskog, u kojem je najsnažniji utjecaj ipak imao talijanski, iz kojega i vuče korijen.

Arapski je utjecaj, pak, duboko ukorijenjen u kulturi Malte jer su Arapi sve do 11. stoljeća vladali otokom. No muslimani nikada poslije nisu uspjeli pokoriti Maltu. Ovdje se, naime, vodila bitka oko kršćanske i islamske Malte u vrijeme križarskih ratova, ali i oko kršćanske i islamske Europe.

Otud i poznati Malteški vitezovi koji su u srednjemu vijeku bili poslani da obrane kršćanske temelje ovog otočića. Malta je za čitavu tadašnju Europu bila simbol pobjede nad islamom kada je 1565. godine šačica vitezova uspjela obraniti otok od armade Sulejmana Veličanstvenog.

Ako Malta bude pregažena, bit će to kraj Europe

Činilo se da će otočić biti brzo pokoren te je čak i britanska kraljica Elizabeta tada izjavila da ako Malta bude pregažena, bit će to kraj Europe. I Voltaire je pisao o ovoj velikoj bitki za Europu. Otok je, naime, branilo samo 6000 ljudi, a turski je sultan udario sa 200 brodova i gotovo deseterostruko većim brojem vojnika.

U povijesti poznata kao Velika opsada Malte, bitka je označila prekretnicu – pobjeda je dovela do ujedinjenja cijele Europe protiv istog neprijatelja te preokrenula tijek povijesti. Malteški su vitezovi obranili otok dok je Europa stajala postrance i čekala da Malta padne.

Zato i vitezovi u povijesti otoka imaju posebno mjesto, a u sjećanju Maltežana i danas izazivaju snažne emocije. Stoga posvuda, od ukrasa na zgradama do suvenira, možete vidjeti simbol malteških vitezova – posebni ornamentirani križ.

Arapska imena mjesta

No i blizina arapskih zemalja ostavila je jak trag. Nerijetko se mjesta zovu arapskim imenima; neka mjesta imaju svoju „medinu“, središte opasano utvrdama u kojemu je nekad bio centar trgovine, s malenim ulicama i brojnim zdencima, baš kao i diljem magrepskog Sredozemlja.

Najpoznatije takvo mjesto je zapravo grad u središtu otoka koji se i sam zove Mdina, a u prošlosti je bio glavni grad Malte. Okružen je prekrasnim bedemom koji su izgradili Normani nakon što su pobijedili Arape oko 1000. godine. Naziva ga se i Tihi Grad, atribut koji mu svakako stoji jer u beskrajnim uskim uličicama i na osamljenim trgovima ovdje čovjek uistinu može osjetiti tišinu.

Osjećate se kao da ste u Tunisu ili Maroku, arhitektura jako podsjeća upravo na te zemlje te ima malo zajedničkog s mediteranskom gradnjom na koju smo naviknuli u drugim dijelovima Sredozemlja.

Kvart, seoce, glavni grad?

Kada sam se s prijateljicom pripremala za put na Maltu i birala smještaj, ostala sam pomalo zbunjena. Naime, Valletta je glavni grad, ali pregledom smještaja spoznala sam da gotovo i nema smještaja u Valletti. Jer Valletta je samo dio grada, četvrt na poluotoku, u dijelu sjeveroistočne Malte. Ali Valletta je i administrativno sjedište iako je zapravo maleno seoce odijeljeno od drugih dijelova grada velikim bedemom.

Odlučile smo se za četvrt Sliemu, preko puta Vallette. To nam je bio odličan potez. Naime, Sliema je turistima omiljeni dio grada; ovdje je jako dobar shopping, mnogi su restorani na samoj obali, ali i ono najvažnije, gradska luka. Ovdje možete naći brojne cruising kompanije koje nude različite izlete, ali možete lako i skoknuti do starog grada, tj. Vallette, jer je upravo ovdje smješten trajekt.

Mirna, lijepa Valletta

Ako ste se odlučili za neki drugi dio grada, to ne mora biti loše rješenje, no do luke ćete morati putovati uz obalu gradskim autobusom koji je najčešće pretrpan, a često i nema pravog voznog reda. Popularna mjesta za izlazak su, primjerice, St Julien i Paceville, koji su noću budni, a spavaju danju i služe samo kao dio rute prema plažama na zapadu otoka.

Valletta je kao kvart, naprotiv, mirna i danju i noću. Trgovine se rano zatvaraju, kao i brojni državni uredi koji su ovdje smješteni. Tu ćete rijetko vidjeti automobile jer je veći dio grada pješačka zona, a kafići nisu noću otvoreni kao ni brojni restorani jer nakon 19 sati zatvaraju svoja vrata. Valletta je poznata po svojoj povijesti i za Maltu znači puno, a ime je dobila po malteškom vojskovođi De Valletteu koji je imao presudnu ulogu u obrani od Turaka tijekom Velike opsade.

Zlatna katedrala sv. Ivana

On je dao izgraditi tvrđavu i velike bedeme oko Vallette nakon što je Europa odlučila zlatnicima bogato nagraditi maltešku hrabrost u obrani od islama. Svakako ih u prolasku Vallettom treba posjetiti jer s njih puca veličanstven pogled na druge dijelove grada i morsku pučinu.

U središtu je katedrala sv. Ivana u kojoj su veliki dijelovi svoda i zidova pozlaćeni. Jedno od najljepših mjesta za popiti kavu upravo je tu, ispred katedrale, u jednom od nekoliko kafića. Ovaj barokni dio grada namijenjen je eliti i bogatim najmodavcima jer si samo rijetki mogu priuštiti stanove u najstarijem gradu Malte. Ako želite posjetiti Vallettu, to svakako učinite radnim danom, i to prije zatvaranja trgovina. Inače riskirate da prekrasna Valletta bude pusta i samotna, a vi razočarani turističkom ponudom i uslugom.

U obilasku minijatura

Kako sam vrlo brzo shvatila da se za obilazak otoka uopće ne isplati unajmiti automobil jer je javni prijevoz ne samo jako dobar, nego i vrlo jeftin (povratna karta autobusom stoji samo 1,5 euro), u pet dana isplanirala sam brojne izlete oko i izvan otoka. Malti, naime, pripadaju i dva otoka u blizini – Gozo i Comino. Njih se može obići u jednome danu. Ovakvi su jedno­dnevni izleti povoljni (30 - 60 eura) i možda bolji nego oni u vlastitom aranžmanu jer na otocima ne postoji javni prijevoz.

Gozo je agrikulturno središte, ali i mjesto koje na svom zapadnom kraju mami uzdahe posjetitelja svojim prirodnim čudima – isklesanim stijenama koje se unose u more i stvaraju mitske oblike. Najpoznatija je stijena Azurni prozor (Azur Window) koju je more izdubilo i u njenom središtu stvorilo gigantski otvor. Priroda je uistinu magična!

Gozo mi je bio zanimljiv i zbog drugog razloga. Naime, s njega potječe jedan moj briselski prijatelj koji je odrastao na njemu. Budući da je Pierre poznat kao jedan od najboljih malteških pisaca, uvijek me intrigirao otok na kojemu je pronašao inspiraciju i o kojem je često pričao i prisjećao ga se s nostalgijom...

Comino

Zaista, kutak svijeta u kojemu imate osjećaj da je vrijeme stalo te možete čuti i vlastite misli u tom meditativnom okružju! S druge strane, na Cominu ćete uživati u moru i uzavreloj pješčanoj plaži među hrptima stijena. More je kristalno čisto i prekrasne zelenoplave boje, a uski zaljev možete i prehodati.

Plava laguna bit će vam tako nezaboravna destinacija, u njoj ćete uživati, iako za one profinjenijeg ukusa, uz glasnu dance glazbu na obali i gomilu ljudi, to možda i neće biti najpamtljiviji dio putovanja Maltom. Ipak, prijateljici i meni Comino je bio slatki uvod u ljeto jer nam je to bilo prvo kupanje u lipnju. A i more je toliko zagasitoopalne boje da jednostavno ne možete reći „ne“ kupanju...

Tajne malteške obale

Budući da je Malta otok, pomislili biste da se na svakome pedlju nalazi plaža, no istina je nešto drukčija – ima ih samo nekoliko. Prijateljica i ja obišle smo ih gotovo sve, i to krećući iz Slieme autobusom. Oko Vallette uopće nema plaža, a jedna jedina gradska plaža u blizini nije baš ono što smo se nadali naći s obzirom na to da je smještena uz glavnu prometnicu i s pogledam na nebodere.

Nama omiljena plaža bila je ona u Melliehi – veliki pješčani zaljev s mnogo kafića havajskog tipa. Zapravo, u početku nas je to pomalo odbilo jer smo zamišljale nešto „prirodnije“, poput plaže na Cominu. No shvatile smo da je od svih plaža ova najbolja, a grad Mellieha u blizini prekrasan za istraživanje. U njemu se najbolje opskrbiti i suvenirima, jer su cijene prihvatljivije, a izbor vrlo dobar.

Također, ovdje ćete naći veliki izbor proizvoda od stakla i filigranskog srebra, onoga u čemu su Maltežani majstori. Bila sam oduševljena kada sam prave, prirodne bisere uz filigransko srebro pronašla ovdje po iznimno niskim cijenama! Prijateljica Ana me morala izvlačiti iz srebrnarnice u kojoj mi je prodavačica nudila dodatan popust.

Popajevo selo

S druge strane Melliehe, pak, možete pronaći atrakciju svjetskoga glasa – Popajevo selo. Možete gledati kućice iz crtića i igrati se u glavnom malteškom lunaparku – čitavo je selo preuređeno u stilu bajke i u njemu se snimao film Popaj. Na ovom sjeverozapadnom dijelu otoka možete prošetati do obližnje Zlatne plaže čije ime dovoljno govori. Napor koji ćete uložiti hodajući koji kilometar do nje toga je vrijedan! Skrivena među stijenama, ova mala pješčana plaža prekrasna je oaza u kojoj se možete istinski odmoriti.

Problem je jedino što ovdje najčešće dolazi previše ljudi pa se čar pomalo divlje plaže brzo izgubi. Ove spomenute plaže zapravo su i najbolje ako želite uživati na suncu i u moru, ali su od Vallette udaljene gotovo dva sata vožnje autobusom tako da morate računati na to da će vam vožnja to oduzeti puno vremena. Pritom, morate biti spremni i na nesnosnu gužvu u autobusima.

Šećer na kraju

Za kraj našeg boravka na Malti ostavile smo obilazak središnjeg i istočnog dijela otoka. Ponovo smo uplatile poludnevni izlet (cijene ovakvih izleta su uistinu male – od 6 do 10 eura!) kako bismo uspjele obići mjesta vezana uz maltešku tradiciju i kulturu. Jedno takvo mjesto je i ribarsko selo Marsaxlokk koje je svjetski poznato po svojim posebnim šarenim brodicama zvanim luzzu, na kojima lokalni ribari i danas love. To su zapravo više čamci nego brodovi i specifični su po plavo-žuto-zelenim bojama, a neki naprijed imaju tradicionalno ucrtane oči koje ih čuvaju od uroka.

Ovdje svakako treba doći radi ribljih specijaliteta jer je riba svježa i cijenom povoljnija nego u Valletti, a selo je živo jer se često u njemu održa­vaj­u sajmovi. Marsaxlokk je jedi­no selo na Malti koje je preživjelo glo­balizaciju i održalo tradicionalni i autohtoni malteški način života. Zato nam je i najdraža uspomena s ovog dijela otoka! Možete se provozati i do još jednog prirodnog ču­da u blizini sela – Plave spilje i Dingli litica. Mi smo tako završile svoju odiseju po Malti.

Gledajući unatrag, Malta je uistinu destinacija koju bi svatko trebao posjetiti. Iako mala, vrvi kulturom i tradicijom; ovdje se ogleda gotovo čitava povijest Europe. Malo Europljana zna da je sićušna Malta dala toliki doprinos obrani kršćanske vjere i europske kulture. Red Malteških vitezova i danas podsjeća na to. Ipak, brojni došljaci, liberalizirano gospodarstvo koje ju je učinilo financijskim središtem i globalizacija čine da se nešto teže dopire do autentične malteške duše. Isplati se potražiti je jer Malta pruža pustolovni i praznični odmor uz osjećaj tankoćutne radosti i (ne)podnošljive lakoće postojanja.